INTERVIEW PETERA GALBRAITHA HRT-U

ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Razlog američke zainteresiranosti za rješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije nije strateški, već humanitarni interes, a "kao super sila imamo opći interes za mir i sigurnost u Europi", ocijenio je u sinoćnjoj emisiji HRT-a "Slikom na sliku" američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith. Američki je veleposlanik opovrgnuo tumačenja da su sadašnji američki i ruski mirovni napori u BiH, utvrđivanje granica između dvaju svjetova. "Ne, to nije proces utvrđivanja novih granica između Zapada i Istoka. Ustvari, mi se jako zalažemo za jedinstvenu, demokratsku i mirnu Europu, a to je upravo i cilj Vlade predsjednika Jeljcina u Rusiji. Mi želimo uključiti i europske zemlje i to je temelj našeg programa Partnerstvo za mir", rekao je. Američki je veleposlanik pozdravio angažiranje Ruske Federacije na smirivanju krize na prostoru bivše Jugoslavije. "Rusi su odigrali konstruktivnu ulogu time što su rekli Miloševiću da ne može nastaviti s artiljerijskim napadajima na Sarajevo, da će morati učiniti krupne ustupke kako bi došlo do mirovnog sporazuma", rekao je Galbriath. Sjedinjene Države su nastojale približiti dvije skupine koje su glavne žrtve srpske agresije. "Nije bilo mogućnosti da se dođe mirovnog sporazuma dok se te dvije skupine (Hrvati i Muslimani) međusobno bore. Naš cilj je bio da pojačamo pozicije ovih dviju skupina u pregovorima sa Srbima, a ako ne bi došlo ili bi se pojavila mogućnost krize rješavanja pregovorima onda bi sporazum između te dvije grupe pomogao da se odupru agresiji", rekao je američki veleposlanik u Republici Hrvatskoj. "Ako dođe do toga da vlada u Beogradu i bosanski Srbi ne pokaže dovoljno fleksibilnosti, ipak će se ovaj sporazum isplatiti. Donijeti kraj tom besmislenom ratovanju između te dvije strane koje su žrtve", dodao je. "Mi se nadamo da će Washingtonski sporazum i ustav o kojem se sada pregovara u Beču biti samo usputna stanica prema integralnom mirovnom sporazuma ne samo u BiH nego i u Hrvatskoj i u drugim djelovima bivše Jugosalvije", rekao je Galbraith. Odgovarajući na pitanje novinara Dubravka Merlića kako će bosanski Srbi i Srbijanci prihvatiti prijedlog iz Washingtona, Galbraith je odgovorio: "Dopustite da kažem da ovo nije prijedlog koji dolazi iz Washingtona, to je sporazum koji je sklopljen između dvije strane u Bosni između Bošnjaka i bosanskih Hrvata i Vlade RH. Naša uloga nije bila da dajemo konkretna rješenja nego da pripomognemo stranama koje su angažirane tu da dođu do rješenja (...) U washingtonskom sporazumu stoji da se Srbi pozivaju da se pridruže toj federaciji. Oni će odlučiti da li će se pridružiti federaciji i onome što će ona donijeti. Mi ćemo nastojati da tu federaciju i Hrvatsku uključimo u zapadne sigurnosne i druge aranžmane što je prije moguće. Bosanski Srbi mogu se pridružiti toj federaciji i na taj način uključiti se u brzi proces priključivanja Zapadu. Postoji druga opcija za njih da se uključe u neki drugi mirovni aranžman, a ako taj aranžman donese mir, ako je pošten, ako uključuje poštivanje ljudskih prava za ljude koji žive na teritoriju koji će pripasti bosanskim Srbima, ako ljudima bude omogućeno da ponovno steknu imovinu, ako se sama Srbija odluči za put mira i demokracije onda će se pridružiti i zapadnim mogućnostima angažmana. A, ako bosanski Srbi, uz potporu Srbije nastave ovaj rat, onda će pasti u nešto što možemo nazvati crnom rupom Europe, bit će siromašni, izolirani i neće imati nikakve mogućnosti. U međuvremenu njihovi susjedi bit će na putu demokracije i blagostanja. To je vrlo mračna opcija". Odgovarajući na pitanje da li će biti mogućnosti da se priključe Srbiji, Galbraith je odgovorio: "Ne, ako nastave s ratom, njima neće biti dopušteno da postanu dio velike Srbije. Ako se ne slože sa poništavanjem posljedica etničkog čišćenja oni će ostati izvan ljudske civilizacije i ostati izvan zakona". Veličina teritorija koji će zauzimati hrvatsko-muslimanska federacija "bit će stvar pregovora između federacije i srpske strane", rekao je Galbraith i na pitanje, što ako bosanski Srbi ne budu htjeli vratiti osvojeni teritorij, hoće li NATO poduzeti akcije, odgovorio: "Ne, ne mislim da bi došlo do intervencije NATO-a prilikom utvrđivanja tih granica. Bilo je vrlo značajne intervencije NATO-a u ovom sukobu, stvorili smo sigurnosnu zonu oko Sarajeva, jasnom smo dali do znanja da mislimo provesti zabranu letova, pomogli smo da dođe do mira između Hrvata i Muslimana, a mogu zamisliti da bi se slične i daljnje mjere mogle poduzeti ako bosanski Srbi odluče da slijede put rata". Osim toga, predsjednik Clinton i dalje podržava ukidanje embarga na prodaju oružja BiH. "Nažalost, nismo uspjeli postići podršku Vijeća sigurnosti. No, ako svijet shvati da bosanski Srbi žele nastaviti rat možda će se i stav Vijeća sigurnosti promijeniti", dodao je američki veleposlanik. O konfederaciji BiH i Hrvatske Galbraith je rekao: "Odluka za ulazak u konfederaciju je odluka koju Hrvati moraju sami donijeti i okviru demokratskog procesa. I ne postoji obveza jedne države da uđe u konfederativni odnos s nekom drugom državom. Mislim da bi došlo do nekih negativnih posljedica ako hrvatski narod odbije da ući u konfederaciju. S druge strane, čak i ako ne bude konfederacija za očekivati je da će Hrvatska održavati bliske i dobre odnose sa federacijom. Da će povući HV s teritorija i ispuniti sve druge obveze prema njoj". Sjedinjene Države su najavile Hrvatskoj da će raditi zajedno da dođe do mirne reintegracije UNPA zona. "Washintgonski sporazum obuhvatio je interni dogovor bosanskih Hrvata i Bošnjaka kao i odnose s Hrvatskom. Ne bavi se pitanjem UNPA zona u Hrvatskoj. Ali ono što smo rekli hrvatsko Vladi jest da ćemo raditi zajedno s s njom da dođe do mirne reintegracije UNPA zona. Priznajemo da su UNPA zone dio međunarodno priznatog teritorija Hrvatske, snažno podržavamo teritorijalni integritet Hrvatske i protivimo se etničkom čišćenju", rekao je Peter Galbraith. Galbraith je rekao da je nekoliko puta posjetio ta UNPA područja i osjetio strah kod tamošnjih ljudi. "Mogu reći da su strahovi kod ljudi u UNPA zonama iskreni, oni se iskreno boje pridruživanja Hrvatskoj. To ne znači da su ta strahovanja opravdana, da ponašanje Hrvatske to opravdava ali nema sumnje da se ljudi tamo iskreno boje. Zato mislim da je strahovito važno da Hrvatska pruži najvišu moguću zaštitu Srbima u Hrvatskoj". Govoreći o pismu Milana Martića predsjedniku Clintonu Galbraith je kazao: "On se potužio da nismo odgovorili na njihove poruke. Ja sam potpuno spreman otići u Knin sastati se s njim, čuti što ga zabrinjava, što zabrinjava druge građane UNPA zona. Sjedinjenim Državama je veoma stalo do prava srpske zajednice". Na pitanje hoće li sankcije protiv Srbije i Crne Gore biti vezane i za rješenje okupiranih hrvatskih područja, Galbraith je odgovorio: "Sankcije protiv Srbije nametnute su najvećim djelom zbog angažiranja Srbije u ratu u Bosni, ali u rezoluciji 871 jasno je rečeno da će ukidanje sankcija biti povezano i uvjetovano ne samo sporazumom u Bosni nego rješavanjem pitanja UNPA zona u Hrvatskoj. SAD su preuzele vodstvo da se u toj rezoluciji prihvati ta formulacija. Mi podržavamo nastavak sankcija protiv Srbije dok se ne riješi problem Bosne i UNPA zona u Hrvatskoj. Mi podržavamo teritorijalni integritet Hrvatske, na Hrvatsku gledamo kao na demokratskog partnera i želimo surađivati i pomagati joj da ponovno stekne svoj teritorij i, u okviru toga, kao prijatelj kao partner, ja sam govorio o važnosti poduzimanja mjera da se zaštite prava srpskog stanovništva u Hrvatskoj". Američki je veleposlanik izrazio zadovoljstvo kooperativnošću hrvatskih vlasti u pregovorima u BiH. "Kao što znate, osobno sam sudjelovao u washingtonskim razgovorima i vidio kako su radile ove dvije delegacije iz neposredne blizine. Dr. Granić je izuzetno djelotvoran pregovarač, bio je čvrsto riješen da štiti hrvatske interese i interese bosanskih Hrvata. Istovremeno, bio je fleksibilan, njemu nije bilo do pojedinačnih uspjeha nego do općeg rješenja (...) Granić je bio u stalnom kontaktu s predsjednikom Tuđmanom i radio po njegovim ovlastima. Stavovi predsjednika Tuđmana bili su da se pokuša naći zajedničko rješenje s Muslimanima a to je bila ključna odluka kojim je bio pokrenut ovaj mirovni proces. I s bošnjačke strane pokazan je vrlo konstruktivan stav. Dr. Silajdžić je izvanredan adut Bosne i Hercegovine. On je sudjelovao u pregovorima u nastojanju da se dođe do rješenja. Kod pregovora nitko ne dobije ono što je tražio. Nadamo se večaras ili sutra doći će do dogovora o ustavu i aranžamnu konfederacije sa Hrvatskom", kazao je Galbraith. (Hina) sv 120254 MET mar 94 120254 MET mar 94