TRIBINA "WASHINGTONSKI SPORAZUM I BUDUĆNOST BIH"

ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - U zagrebačkom Kulturno-informativnom centru večeras je održana tribina pod nazivom "Washingtonski sporazum i budućnost Bosne i Hercegovine". Na tribini su, uoči sutrašnjeg početka dvodnevne međunarodne konferencije socijaldemokrata o BiH u Zagrebu, sudjelovali prof. dr. Ivan Đurić iz srbijanskog Pokreta demokratske slobode i Nenad Čanak iz Lige socijaldemokrata Vojvodine te dr. Sejfudin Tokić i mr. Dragutin Palašek iz socijaldemokratskih unija BiH i Hrvatske. Dr. Đurić je, govoreći o krizi u zemljama nastalim raspadom SFRJ, poglavito u BiH, istaknuo da trajnog političkog rješenja na ovim prostorima neće biti bez globalnog pristupa, uz političko posredovanje svjetskih sila. On je naglasio kako to ne znači da zagovara obnovu jugoslavenske države ali da drži da su novonastale države prostorno i gospodarski upućene jedna na drugu. Založivši se za očuvanje postojećih avnojevskih granica, iako one prema njemu nisu savršene, dr. Đurić je istaknuo da je ipak ključ rješenja krize na ovim prostorima u Beogradu. "Dok se ne smijeni vladajuća populistička i nacional-socijalistička partija sa Slobodanom Miloševićem na čelu teško je da će se moći trajno riješiti problemi u državama zahvaćenim ratom", rekao je dr. Đurić. On je na kraju osudio politiku stvaranja etnički čistih država kazavši da sa novonastalim državama svi njihovi građani moraju biti zadovoljni. Jedno od rješenja za Hrvatsku, ali i za Srbiju, dr. Đurić vidi u autonomizaciji koja je "put ka koheziji, a ne sukcesiji". To znači, pojasnio je, dati ograničenu političku autonomiju Srbima u hrvatskoj kninskoj krajini te vratiti političku autonomiju Kosovu i Vojvodini. Nenad Čanak u svom se izlaganju najviše osvrnuo na problem Vojvodine, iz koje dolazi i u kojoj je zbog svog političkkog rada, što je često naglašavao, bio i zatvaran. On je ponovivši svoju osudu "Miloševićeva nacističkog režima" iznio tezu da kada se govori o etničkom čišćenju zaboravlja da je ono proizvod "etno-političkog čišćenja". Čanak je na primjeru Vojvodine pojasnio da se ne protjeruju samo pripadnici nesrpskih naroda već i Srbi neistomišljenici. "Mene nisu mogli optužiti da nisam Srbin, jer neosporno jesam, pa su me proglasili autonomašem i izdajnikom", rekao je. Tu je riječ, pojasnio je, o neuklapanju u politiku polupismenih mediokriteta koji su na vlasti i koji će kada očiste većinu ne-Srbe protjerati "loše Srbe, manje dobre Srbe itd.". Prema njemu je za kaznu zbog neslaganja s vladajućom politikom zato i bilo najviše mobiliziranih ljudi iz Vojvodine, a u nju pak doseljen najveći broj izbjeglica. Dr. Sejfudin Tokić podržao je washingtonski sporazum ocjenivši ga prvom diplomatskom akcijom koja afirmira višenacionalnost te kao povijesni korak koji ruši ženevski koncept lorda Owena. "Washingtonskim sporazumom list se okreće u smjeru rušenja nacionalnih oligarhija i stvaranju preduvjeta za povratak prognanika i izbjeglica te kažnjavanju zločinaca i stvaranju uvjeta za održavanje demokratskih parlamentarnih izbora", istaknuo je on. Naglašavajući kako ne izjednačava odgovornost za rat dr. Tokić je podsjetio da su vođe triju bosansko-hercegovačkih nacionalnih stranaka zagrljeni na televiziji pozivali narod da glasuje za njih, tvrdeći mu pritom da ga višenacionalne stranke zbog svojih političkih bodova samo plaše tvrdnjama da će izbiti rat. "Sadašnje nacionalne oligarhije zato sada mogu samo potpisivati mir, ali ga nisu sposobne i graditi", poručio je dr. Tokić. Mr. Dragutin Palašek također je pozdravio washingtonski sporazum jer "u njemu dolazi do realizacije jednog dijela mirovne inicijative SDU-a". On se negativno odredio prema hrvatskoj politici prema BiH do hrvatsko-muslimanskog sporazuma jer je "ona bila pogubna za većinu Hrvata u BiH". (Hina) vl dd 112335 MET mar 94 11HHMM MET mar 94