IZ HRVATSKOGA TISKA

ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - VJESNIK; "Tri godine kasnije" Stjepo Martinović u uvodniku Vjesnika komentira izjavu američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera W. Galbraitha koji tumačeći "srpsku dimenziju" hrvatsko-bošnjačkog dogovora kaže kako mogućnost odcjepljenja nije predviđena i da su Srbi 'sučeljeni s izborom da uđu u federaciju koja će, konfederacijom s Hrvatskom, ući u zapadni svijet'. "Dakle, bosansko-hercegovačkim se Srbima nudi pristup kantonalno-federalnoj BiH - a time i konfederalnoj Ha-be-ha-ziji - da bi se izbjeglo cijepanje 'Jugoslavije u malom' te da bi Zapad, kad već nije umio zadržati u svojoj orbiti njezinu veliku paradigmu, ograničio ruski prodor zapadno od Drine na političku nazočnost bez geostrateške dimenzije", piše Martinović. Drži da ta "'Galbraithova ponuda' najavljuje američko-ruski protektorat nad BiH - koji neizbježno zahvaća i susjedstvo bivše središnje jugoslavenske republike zato što dolazi umjesto izostaloga protektorata UN i ES nad samom njom" i u zaključku pojašnjava: "Naime, tri godine (pre)kasno, on se ne uspostavlja radi njezinoga Cutilheirova preuređenja u građansku republiku triju ravnopravnih etničko-kulturnih zajednica, nego kao rješenje kojim se onemogućuje prokazani pokušaj srpsko-hrvatske diobe BiH i smiruju potvrđeni strahovi tamošnjih Srba i Hrvata od svođenja na manjine u unitarnoj državi pod muslimansko-bošnjačkim gospodstvom". VEČERNJI LIST; "Hrvatske stope po njemačkome modelu" Branka Stipić razgovarala je s prof. Manfredom Roseom sa sveučilišta u Heidelbergu, jednim od autora hrvatske porezne reforme. Profesor Rose, objašnjavajući u uvodu kako je došlo do suradnje između njega, odnosno njemačke Vlade i hrvatskog Ministarstva financija, u nastavku razgovora posebno se dotiče problema egzistencijalnog minimuma koji je osiguran svakom poreznom obvezniku te financiranja lokalne samouprave. Drži da je uvođenje egzistencijalnog minimuma epohalni korak, "jer se prvi put uzima u obzir osoba sa svojim životnim okolnostima. Znači, Hrvatska država time pokazuje da prelazi na socijalnu državu, da ne želi samo tržišnu, nego i socijalnu i tržišnu privredu. To je jedan novi početak, koji može pridonijeti održanju socijalnog mira", ističe prof. Rose. Govoreći o trenutačno niskom hrvatskom socijalnom minimumu izdvaja dramatično stanje u Hrvatskoj i upozorava: "Kad bi sada država pretjerala u socijalnom načelu, morala bi potrebne prihode osigurati negdje drugdje, pa bi morala dramatično povisiti neke druge poreze. Time bi kaznila sve i kočila one koji pridonose privrednom razvoju i blagostanju". Drži najvažnijim smanjivanje opterećenja dohodaka jer "ljudi ili utaje porez ili ne rade, a ni jedno ni drugo nije dobro za gospodarstvo koje se razvija". Na primjedbu novinarke kako se uz odbitak od 400.000 dinara teško može provesti socijalno načelo, kaže kako je visina egzistencijalnog minimuma političko pitanje i da o njemu odlučuju političari, a ne znanstvenici. Govoreći o problemu autonomnih poreza na dohodak u općinama što ih je donio novi Zakon o financiranju lokalne samouprave, a što je u suprotnosti s njegovim preporukama, izdvaja: "U Hrvatskoj se dohodak oporezuje slično kao u drugim zapadnim zemljama, po načelu da se jednako oporezuje različite vrste dohotka. Pitanje je sada kako zadovoljiti potrebu za novcem nivou lokalne samouprave u Hrvatskoj. (...) U različitim općinama različita je financijska situacija. Neki moraju svojim građanima davati skupe usluge i troše puno više na razne aktivnosti. Razlika je između Zagreba i neke manje općine". Objašnjava kako se njegov prijedlog temelji na ideji konkurencije i dodaje: "Kad građanin odlučuje gdje će stanovati, pitat će se što mu općina pruža, a što traži od njega. Ona koja mu pruža više usluga bit će i skuplja, i ima pravo od svojih građana tražiti veću žrtvu. To je uređeno pravom na prirez. Znači, osnovica poreza na dohodak utvrđuje se u cijeloj Hrvatskoj prema jednakim načelima i na isti način, a ako Zagreb ima veću potrebu za novcem, to ne smije ići na teret države, nego na teret građana". Granicu za određivanje prireza također drži političkim pitanjem i upozorava kako se pravo na prirez ne smije zloupotrebljavati. (...) (Hina) dp sp 040819 MET mar 94 04HHMM MET mar 94