TADEUSZ MAZOWIECKI NA KOMISIJI UN ZA LJUDSKA PRAVA

ŽENEVA, 1. ožujka (Hina) - Posebni izvjestitelj Komisije UN za ljudska prava tadeusz Mazowiecki govorio je jučer na godišnjem sastanku Komisije u Ženevi o stanju ljudskih prava na prostoru bivše Jugoslavije. Iz njegova govora, čiji tekst je Hina primila danas, izdvajamo: "Ukupno sam dosad priredio deset izvješća" o stanju ljudskih prava na prostoru bivše Jugoslavije, podsjetio je na početku Mazowiecki i ocijenio da se "nastavlja tragedija ljudi koji žive na područjima zahvaćenima vojnim sukobima". "I dalje smo suočeni s okrutnom praksom koju nazivamo 'etničkim čišćenjem'", nastavio je Mazowiecki. "Odlučno osuđujući počinitelje tih zločina, neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, ne smijemo zaboraviti da je tu politiku započelo vodstvo bosasnkih Srba, koje ju i dalje nastavlja odbacujući sve pokušaje da se s time prekine i otklone posljedice." Mazowiecki je dodao da stalno prima izvješća o "maltretiranju i ozbiljnim kršenjima ljudskih prava Muslimana i Hrvata u Banja Luci i drugim područjima koja su pod nadzorom bosanskih Srba". Njihove vlasti "istodobno de facto spriječavaju nadzor nad ostvarivanjem ljudskih prava" u tim područjima, upozorio je. Posebni izvjestitelj Komisije UN za ljudska prava nadalje je kazao da se "ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo krše i na područjima pod nadzorom vlasti BiH". "Takva ponašanja ponekad imaju drastične oblike", naglasio je Mazowiecki, navodeći kao primjer "nasumična pogubljenja u Maljinama i Uzdolu". Nasuprot tome Mazowiecki ističe da su "lokalne vlasti u Tuzli i Varešu uspjele zasad izbjeći izbijanje međuetničkih sukoba". Mazowiecki je također upozorio da se "politika etničkog čišćenja uz primjenu vrlo brutalnih metoda provodi ponegdje i na područjima pod kontorlom Hrvata" u BiH. Navodi da je s tim u vezi primio "uznemirujuća izvješća iz Mostara". Govoreći nadalje na godišnjem sastanku Komisije UN za ljudska prava u Ženevi, Mazowiecki je podsjetio da u BiH ima još oko 3.500 zarobljenika i da još uvijek postoje zarobljenički logori. Također je kazao da oko dva milijuna prognanika i izbjeglica u BiH ovise o međunarodnoj humanitarnoj pomoći. S tim u vezi podsjetio je na svoju preporuku da se uspostave "područja sigurnosti, otvore humanitarni koridori i aerodrom u Tuzli". Tadeusz Mazowiecki je u nastavku ocijenio da se "osobito teška kršenja ljudskih prava događaju na Kosovu", dok su "na Sandžaku i u Vojvodini zabilježena određena poboljšanja". Posebno je upozorio da su vlasti SRJ uskratile boravak promatračima KESS-a i nisu dopustile otvaranje Ureda za ljudska prava. Po njegovim riječima, kršenja ljudskih prava u Srbiji i Crnoj Gori nisu ograničena samo na pripadnike manjina. "Izbjeglice iz BiH se prisilno novače i upućuju na prostore BiH koje kontroliraju bosanski Srbi", kaže Mazowiecki. "Želim naglasiti da vlada Republike Hrvatske u cijelosti surađuje s predstavnicima međunarodnih organizacija, uključujući i Centar za ljudska prava", kazao je nadalje Mazowiecki. "Ipak, ovakva otvorenost za dijalog nije zasad praćena učinkovitim akcijama kojima bi se spriječila kršenja ljudskih prava." Kao karakteristična kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj Mazowiecki navodi prisilna iseljavanja iz stanova, novačenje Hrvata rođenih u BiH i "ozbiljno kršenje humanitarnog prava" u akciji HV kod Medka. "Uznemirujuće obavijesti o etničkom čišćenju, diskriminaciji i progonu ne-Srba svakodnevno primamo iz UNPA", nastavio je Mazowiecki. "Stalna militarizacija i bezakonje spriječavaju zaštitu čak i najosnovnijih prava ljudi", ocjenjuje posebni izvjestitelj. U posebnom dijelu svog jučerašnjeg govora pred Komisijom UN za ljudska prava Mazowiecki je govorio o stradanjima djece i o problemu nestalih osoba. Zatražio je da humanitarne organizacije posebnim programima pomognu djeci, kojih je, kako procjenjuje, više od 300 tisuća izravno ili neizravno pogođeno ratom, a čak 16.000 je ubijeno. Važan je problem nestalih, drži Mazowiecki. "Od tragedije Vukovara, mnoge su obitelji teško patile i nažalost bezuspješno nastojale pronaći nestale." "Pod prijetnjom sankcija, strane u sukobu moraju se prisiliti da pruže informacije i provedu istragu o nestalim osobama iz Vukovara i drugdje u bivšoj Jugoslaviji", predložio je Mazowiecki. Zaključno se potužio da "većina njegovih prijedloga i preporuka ili nije uopće primjenjena ili je primjenjivana tek djelomično ili s velikim zakašnjenjem". Po mišljenju Mazowieckog sada su posebno važna četiri pitanja koja treba riješiti bez odlaganja. To su: oslobađanje svih zarobljenika i zatvaranje logora, stvaranje uvjeta za povratak raseljenih osoba, osiguranje nesmetanog prolaska za sve humanitarne konvoje kopnom i zrakom te, zaključno, djelotvorna zaštita civila u sigurnosnim područjima. "Upozorava vas, ne riješimo li ova temeljna pitanja svi će pregovori biti uzaludni. Trajni mir na prostoru bivše Jugoslavije moguće je uspostaviti samo ako se budu štovala ljudska prava", zaključio je Tadeusz Mazowiecki. (Hina) fp dr 011329 MET mar 94 011329 MET mar 94