HRVATSKA VLADA SMANJILA STOPE POREZA NA PROMET

ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Hrvatska je Vlada pod predsjedanjem Nikice Valentića danas prihvatila više odluka vezanih za daljnju provedbu stabilizacijskog programa te donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o prezu na promet proizvoda i usluga kojom se značajno snižavaju porezne stope. Predsjednik Vlade Nikica Valentić je u okviru rasprave o provedbi sadašnje faze stabilizacijskog programa, posebice u oblasti monetarne politike, upozorio da je osnovno pitanje dinarske nelikvidnosti te da je značajno objasniti njezine uzroke i iznaći rješenja da se takvo stanje popravi. Po njegovim riječima "dublji su uzroci dinarske nelikvidnosti i ne može se sve rješiti jednostavnim otkupom deviza". Stoga je najavljeno da će Narodna banka Hrvatske u ponedjeljak na Savjetu guvernera donijeti stanovite mjere za smanjenje dinarske nelikvidnosti, a do Uskrsa, do početka turističke sezone, proradit će sustav otkupa deviza što je za uspjeh turističke sezone više nego značajno. Guverner NBH Pero Jurković istako je da je banka od početka studenoga 1993. do danas otkupila 280 milijuna njemačkih maraka, što iznosi 1.380 milijardi HRD a samo u veljači otkupila je 78 milijuna maraka, što je za tri puta više nego u siječnju. Po njegovim riječima otkup deviza nije dužnost samo NBH već čitavog bankarskog sustava. Vlada je prihvatila Uredbu o dopuni uredbe o posebnom porezu na kamate kako bi spriječila zlouporaba na tržištu, gdje se prikazivala kamata od 2,1 posto mjesečno, ali se ona špekulativno povećavala različitim naknadama, provizijama i iskazivanjem ostalih troškova. Zato je već donesenoj uredbi u članku 1. dodan stavak 2. koji kaže da se pod kamatom smatraju kamate, naknade, provizije i svi ostali troškovi vezani uz davanje kredita i zajmova, osim zateznih kamata. Također se dodaje i članak 6.a. koji govori da se odredbe ove Uredbe ne odnose na kamate koje plaća i naplaćuje NBH u svom poslovanju. U raspravi je potpredsjednik Vlade Vladimir Šeks posebice naglasio da treba stvoriti poseban tim koji bi sprečavao zlouporabu u provedbi Uredbe o posebnom porezu na kamate. Po riječima premijera Valentića bude li inflacija i ovaj mjesec u skladu s očekivanom, dakle nula posto, ići će se na godišnje određivanje kamatne stope, u skladu s predviđenom mjesečnom od 2,1 posto. Na sjednici Vlade razmotrena je i prihvaćena informacija o stanju u mirovinskom i invalidskom osiguranju. Fond za ovu oblast je prošlu godine završio s gubitkom od 280 milijardi dinara, a temeljni su razlozi u nepodmirivanju obveza države, nepotpunom plaćanju doprinosa te sve nepovoljnijem odnosu između broja zaposlenih i broja umirovljenika. Prema riječima ministra rada i socijalne skrbi Ivana Paraća odnos zaposlenih i umirovljenika bio je 1980., 3:1, a danas je 1:0,7. Uz to, tu je i pitanje životne dobi onih koji uživaju starosnu mirovinu, a koja iznosi 56 godina u prosjeku. Tu je zatim i 124 tisuće umirovljenika koji mirovinu uživaju po propisima za sudionike NOR-a, a broj onih koji imaju beneficiranu mirovinu po posebnim propisima je 169 tisuća. Ministar Parać je predložio da se beneficirane mirovine uklope u režim redovitih mirovina, da Fond dobije status banke i posluje po komercijalnim načelima, da se ukinu odredbe o mogućnostima dokupa staža itd. Vlada je prihvatila Uredbu o utvrđivanju najviših iznosa mase sredstava za isplatu mirovina koja ne može biti veća od mase sredstava isplaćene za mirovine u veljači ove godine, a utvrđeni se iznos korigira za postotak promjene broja umirovljenika. Danas je također prihvaćena i uredba o plaćama po kojoj se masa plaća u ožujku ove godine može utvrditi najviše u iznosu isplaćene mase plaća u veljači 1994. ,a može se korigirati samo za postotak broja zaposlenih. Najniža osnovna plaća za ožujak utvrđuje se u iznosu od 635.910 HRD, a minimalna od 536.913 HRD. Minimalna plaća koja služi kao osnovica za ostvarivanje prava po osnovici socijalne sigurnosti utvrđuje se u neto iznosu od 235.834 hrvatska dinara i ne smatra se oporezivim dohotkom. Hrvatska je Vlada danas prihvatila i nekoliko uredaba sa zakonskom snagom, koje zamjenjuju uredbe što prestaju važiti 1. ožujka 1994. godine. Najznačajnija je u tom paketu Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga po kojoj stopa poreza na promet, po kojoj se oporezuju svi proizvodi koji nisu navedeni u drugim tarifnim brojevima Tarife a za njih nije propisano oslobođenje od plaćanja poreza iz Tarife br. 1. snižena je sa 40 na 20 posto. Stope poreza na promet osobnih automobila snižene su za automobile radne zapremnine motora do 2 litre s 30 na 20 posto, a za one preko 2 litre zapremnine motora s 50 na 35 posto. Uredba uvodi i porez na promet usluga po stopi od 10 posto kod izravnog uvoza motornih vozila što ih obave sami građani. Stopa poreza na promet ukrasnih i drugih proizvoda izrađenih s više od dva posto zlata i drugih plemenitih metala, prirodnog dragog kamenja, kože od reptila, prirodnih krzna i proizvoda od tog krzna te rukom čvoranih tepiha snižena je sa 70 na 20 posto. Po riječima potpredsjednika Vlade Borislava Škegre to je hrabar iskorak Vlade, jer se išlo na tisuće različitih proizvoda a smatra se da će se većim prometom nadoknaditi gubitak prihodas nastao iz manjeg poreza na promet. n je ocijenio da je stopa od 20 posto poreza na promet osnovica koja će u novom poreznom sustavu biti zapravo porez na dodatnu vrijednost, na koji će se još obračunavati i tzv. akciza ili trošarina. Vlada je prihvatila i Uredbu o obračunivanju, plaćanju i povratu poreza na promet pri izvozu i provozu određenih proizvoda u zemlje za koje je potreban pojačan carinski nadzor, zatim Uredbu o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju RH, Uredbu o dopuni Zakona o platnom prometu u zemlji i druge uredbe. Također je prihvaćena Odluka o razvrstavanju robe na oblike izvoza i uvoza. Prema toj Odluci roba koja se izvozi odnoso uvozi razvrstava se na slijedeće oblike: - "LB" - slobodno, "K" - na temelju kontigenta i "D" - na temelju dozvole. Uvažena je potreba zaštite domaće prizvodnje ali i pravila međunarodne trgovine, osobito GATT-a, u pogledu upotrebe mjera i instrumenata vanjske trgovine. Vlada je danas prihvatila i Odluku o visini posebne pristojbe koja se plaća pri izvozu određenih proizvoda a prihvaćeni su i prijedlozi određenih zakonskih tekstova, kao što su onaj o izmjeni Zakona o Vladi RH s nacrtom konačnog prijedloga Zakona zatim o Izmjenama i dopunama Zakona o financijskoj policiji, s nacrtom konačnog prijedloga Zakona, konačni prijedlog zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju RH, Prijedlog zakon o prestanku važenja Zakona o radu organa koji postupaju po predstavkama i prijedlozima te Prijedlog zakona o osiguranju izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika. (Hina) mp do 241637 MET feb 94