SERVIS POSEBNIH NASLOVA KINA-COCOM

Nadnaslov:COCOM još uvijek ometa priliv visoke tehnologije u Kinu Naslov: Kina - sljedeće veliko tržište tehnologije? Podnaslov:Relikt hladnog rata čiji je zadatak bio braniti izvoz proizvoda visoke tehnologije u komunističke zemlje iz straha od njihova korištenja u vojne svrhe, COCOM, čije su članice gotovo sve zemlje NATO-a, najvjerojatnije će uskoro biti ukinut. Unatoč promjenama do kojih je došlo u Kini i činjenici da se radi o jednom od najprivlačnijih svjetskih tržišta, ona je zbog vjernosti komunističkom kredu još uvijek pod lupom COCOM-a, a daljnji odnos prema njoj ovisit će o njezinoj odluci o tome kakvu će ulogu igrati u svijetu. Piše: Jeffrey PARKER, Reuter PEKING - Hladni rat je možda prošlost, ali njegovi ledeni ostaci još uvijek ometaju neometanu plovidbu gospodarstvenika koji bi svojim vodećim tehnologijama rado ušli u vode jednog od danas najprivlačnijih svjetskih tržišta. Neman što im brani ulaz do princeze koja obećava naziva se COCOM, a uskoro bi trebala pasti i bez borbe. Jer planira se ukidanje tog relikta hladnoga rata čiji je zadatak bio braniti izvoz high-tech proizvoda u komunističke zemlje. Coordinating Committee for Multilateral Export Controls (COCOM - Koordinacijski odbor za kontrolu multilateralnog izvoza), ustanovljen je 1949. godine s ciljem da zapadnoj tehnologiji vezanoj za vojnu industriju ograniči pristup sovjetskom bloku i Kini. Odbor obuhvaća gotovo sve zemlje članice NATO-a, a djeluje na temelju neformalnog sporazuma. Unatoč kineskoj burzi, prometu nekretninama, blistavim milijunerima i "socijalističkoj tržišnoj ekonomiji", Peking je još uvijek pod lupom COCOM-a, jer se ne odriče svog komunističkog kreda. To zapravo znači da moćne tvrtke kao što su Intel Corp, AT&T, IBM, Digital Equipment i druge, mogu samo sanjati o prodoru svojih najnovijih tehnologija na kinesko tržište gdje potražnja za telekomunikacijama i računalima raste usporedo s gospodarskim 'boomom'. "Svi naši planovi ovdje ovise o COCOM-u i kineskoj vladi", kazao je Joseph Lin, šef pekinške poslovnice američkog giganta u proizvodnji poluvodiča "Intel". Ulozi su veliki za zapadne izvoznike koji su se sjatili oko onog što smatraju sljedećim velikim svjetskim tržištem tehnologije. Mnogi COCOM nazivaju kritičnom barijerom. Kinesko tržište računala bilježi godišnji porast od 30 posto, dok potražnja za računalima zasnovanima na mikročipovima Intel's i386, i486 i Pentium raste još i brže, kaže Lin. Intel je svojim reklamama "Intel Inside" oblijepio Kinu u koju planira izvesti jednu od svojih američkih tvornica čipova kako bi udovoljio potražnji. No COCOM zabranjuje izravan uvoz čipova Intel, mnogo manje nego tehnologiju za njihovu izradu. Čipovi Intel mogu prijeći kinesku granicu samo kao komponente kompletnih računala, kaže Lin. Međunaslov: Hoće li ograničenja nadživjeti COCOM? Jednako tako, AT&T može izvoziti samo skromne telefonske sklopove, ali ne i svoje vrhunske mikročipove ili tehnologiju - iako je Kina pripremila proračun od više milijardi dolara ne bi li svoj stari i rudimentarni sustav telekomunikacija dovukla u 21. stoljeće. Na čekanju je i plan tvrtke AT&T za otvaranje Bell Labs istraživačkog centra u Kini. COCOM strahuje da bi se tehnologija za proizvodnju poluvodiča i digitalnih sklopova, unatoč njihovoj namjeni u mirnodopske svrhe, mogla iskoristiti za poboljšanje kineske nuklearne bombe. Potencijalni investitori osobito su frustrirani mogućnošću da ograničenja u stilu COCOM-a nastave živjeti u novim oblicima čak i onda kada COCOM bude raspušten. Nazivajući COCOM postsovjetskim dinosaurom, članovi su obećali da će raspustiti tu instituciju do 31. ožujka. Očekuje se da i dojučerašnji neprijatelj - Rusija, pristupi neideološkom nasljedniku COCOM-a čiji će zadatak biti da vojnu tehnologiju drži podalje od Irana, Iraka, Sjeverne Koreje i Libije. No hoće li se i Kina naći u istom košu s četvoricom ozloglašenih? "Kina više nije od svih prezrena zemlja, pa se postavlja veliko pitanje: kako li će se nasljednik COCOM-a postaviti prema njoj?", kaže zapadni diplomat iz jedne zemlje članice COCOM-a. Kina, kaže on, svoju nuklearnu moć obogaćuje gospodarskim i političkim rastom i trebala bi sama procijeniti što želi - hoće li nastaviti prodavati oružja i platiti to visokom cijenom zabrane ulaska na tržište visoke tehnologije. "Mislim da se Kina mora pogledati u ogledalo i donijeti odluku o tome što joj je činiti; odlučiti kakvu ulogu želi igrati u svijetu", rekao je on pod uvjetom da ostane anoniman. Kina je već napravila korak prema mnogo odgovornijoj politici u sferi naoružanja, te je pristupila Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja i prihvatila Režim kontrole raketne tehnologije (Missile Technology Control Regime). (Hina) rt br 211047 MET feb 94 211047 MET feb 94