AKADEMIK BOBAN : PODRUČJE JUŽNO OD SADAŠNJEG TOKA DRAGONJE NEPRIJEPORNO JE HRVATSKI TERITORIJ

NEPRIJEPORNO JE HRVATSKI TERITORIJ ZAGREB, 18. veljače (Hina) - "Predavanjem o Piranskom zaljevu nastavljamo s razrađivanjem geopolitičkog položaja Hrvatske", kazao je akademik Eugen Pusić na početku današnjeg predavanja koje je o toj aktualnoj temi hrvatsko-slovenskih odnosa u Akademijinoj palači u Zagrebu priredio Razred za društvene znanosti HAZU-a. "Područje južno od kanala sv. Odorika, tj. sadašnjeg toka rijeke Dragonje, neprijeporno je hrvatski teritorij te bi svaka upitnost glede te činjenice značila pokretanje postupka revizije granica, što bi istodobno dovelo u pitanje i izjavu o međusobnom priznavanju hrvatsko-slovenskih granica u stanju utvrđenom na dan stjecanja pune neovisnosti dviju država tj. 8. listopada 1991. godine", istaknuo je akademik Ljubo Boban. Naglasivši činjenicu da ne postoji tradicija slovensko-hrvatskih granica, već da su se one počele utvrđivati tek nakon II. svjetskog rata, akademik Boban s tim je u vezi podsjetio na povijesne podatke vezane uz razdoblje od lipnja 1945. godine do studenoga 1954. godine. "Naime", pojasnio je akademik Boban, "u lipnju 1945. godine sporazumom Tito- Alexander utvrđena je damarkacijska crta, a u veljači 1947. godine jugoslavensko-talijanski sporazumom zone A i B te od tada zapravo i teče poces razgraničenja između Hrvatske i Slovenije". Dodao je da su se od tog datuma pa sve do 1954. godine tj. do Memoranduma o suglasnosti, kojim je prestala postojati slobodna zona Trst, "svi hrvatsko-slovenski sporazumi temeljili i rješavali na paritetnoj osnovi". Postojeći nesporazumi sastoje se u poteškoćama i razlikama između katastarskih granica i činjenice da je Slovenija imala stvarnu vlast na području između novog i starog toka rijeke Dragonje. Držeći da "nije nevažno s koje ćemo točke 'skočiti' u more", Ljubo Boban je ponovio stajalište da hrvatska strana u pregovorima mora imati na pameti da je područje južno od Dragonje hrvatsko. Ističući na početku izlaganja da pitanja pomorskog prava treba nužno razlikovati od pitanja prava mora, akademik Vladimir Ibler kazao je da su najvažniji pojmovi u slučaju razgraničenja na moru između obalnih zemalja unutarnje morske vode i teritorijalno more. "U slučaju razgraničenja poput ovog između Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu, a shodno međnarodnom pravu mora, može se govoriti samo o teritorijalnom moru, jer pojam unutarnje morske vode uključuje znatno viši stupanj asimilacije s matičnom državom", dodao je Ibler. Kako pak povući tu granicu na moru, drugo je pitanje, istaknuo je akademik Ibler. Pojašnjavajući da se u takvim slučajevima najčešće primjenjuje crta sredine tj. načelo jednake udaljenosti između točaka na jednoj i drugoj strani zaljeva, Vladimir Ibler istaknuo je da od toga načela može biti i određenih odstupanja. Kazavši da je Slovenija otklonila mogućnost razgarničenje po načelu crte sredine te da neki drugi sporazum nije postignut, akademik Ibler podsjetio je da odredbe međunarodnog prava mora izrazito osporavaju mogućnost i odgovaraju negativno na traženje određene zemlje za punim suverenitetom nad zaljevom poput Piranskog. O mogućnostima međunarodnog posredovanje u slučaju da hrvatska i slovenska strana ne dogovore načela razgraničenja na današnjem je predavanju govorio Vladimir Đuro Degan, član sradnik HAZU-a. (Hina) ip mn 181828 MET feb 94 181828 MET feb 94