IZ HRVATSKOGA TISKA

ZAGREB, 18. veljače (Hina) - VJESNIK: VELIKA GESTA Komentator Željko Krušelj piše o otvorenom pismu dr. Tuđmana Kentu Schineru, predsjedniku B'nai B'rith-a, najveće židovske organizacije u svijetu. Uvodno podsjeća kako je knjiga dr. Tuđmana 'Bespuća povijesne zbiljnosti', nakon njegova izbora za predsjednika Hrvatske, "naknadno postala predmetom raznih manipulacija, pa i otvorenog falsificiranja dijelova teksta, čija su izvorišta mahom bila u Beogradu. Cilj te svjesne antihrvatske kampanje ipak je postignut jer je židovska zajednica odbijala bilo kakvu političku potporu hrvatskim vlastima". Krušelj drži kako je prema prvim ocjenama u međunarodnoj javnosti "Tuđmanovo pismo shvaćeno kao hrabar i visokomoralni čin, koji bi trebao anulirati svaku sumnju u politička opredjeljenja službenog Zagreba". "Opredijelivši se za metodu isprike i samokritike zbog 'manjka osjetljivosti'... Tuđmana se u tom pogledu može svrstati uz bok jednoga Willy Brandta, njemačkog političara koji je imao političke snage i volje da u Varšavi klekne pred spomenikom žrtava nacističkog terora u drugom svjetskom ratu. Tako otvorenim distanciranjem od zločina koji su u ime jedne zločinačke ideologije počinili pripadnici njegova naroda, Brandt je otvorio novu stranicu u odnosima s Poljskom, što je bio jedan od preduvjeta za kasnije njemačko ujedinjenje. Shodno tome, i ova Tuđmanova gesta nije došla prekasno", ocjenjuje Krušelj. VEČERNJI LIST: ZNAM TKO JE KRTICA U IDS-U Vesna Brnabić razgovarala je s Eliom Martinčićem, osnivačem IDS-a i saborskim zastupnikom nakon njegova isključenja iz stranke. Govoreći na početku o prvim danima stvaranja IDS-a te o događajima nakon izbora, Martinčić izdvaja ponašanje istarskog župana. Navodi kako je prilikom formiranja privremenog županijskog Poglavarstva Delbianco htio u njemu svoje ljude te se stoga opirao imenovanju drugih kojima ne bi mogao manipulirati, i kaže kako je daljnje poglavlje sukoba bilo osnivanje županijskih odjela i Poglavarstva. O profesinalizaciji Poglavarstva koje je Jakovčić objašnjavao potrebom da se ne udvostručuju funkcije, Martinčić kaže: "To je prozirna igra. On se u stvari htio riješiti članova poglavarstva. Ovakvo kakvo je sada, županijsko je Poglavarstvo činovnička, otuđena vlada koja nema veze s IDS-om. IDS je maknut, župan je izmigoljio njegovoj kontroli". Na pitanje kako bi on riješio probleme u stranci da je na Jakovčićevu mjestu kaže: "Mnogo razumnije i kompromisnije. Prije svega ne bih dopustio ovakve boljševičke i komunjarske metode, izazivanje animoziteta prema čuvenim osobama stranke nazivajući ih neprijateljima naroda, osobama koje su se previše približile Zagrebu". Drži da sva ta zbivanja nisu nikakvo rušenje iznutra ili izvana i naziva ih boljševičko-staljinističkim izmišljotinama. "Nikakav HDZ, nikakva druga stranka nije pokušala razbiti IDS", kaže Martinčić dodajući kako on nije nikakva krtica već ideesovac, što će u budućnosti, kao zastupnik i dokazati. (...) "Pokazat ću Istri tko je pravi ideesovac, tko je vođa IDS-a i tko zastupa realno njegove interese. Žalosti me kad čujem da predsjednik stranke kaže kako bi bilo moralno da Herak i ja damo ostavke na mjesta saborskih zastupnika ili da se dogovorimo sa strankom o našem budućem djelovanju. Mi nismo više članovi i nemamo se što dogovarati sa strankom. Ja i g. Herak, a donekle i g. Debeljuh, koji je uznapredovao, proslavili smo Istru", kaže, među inim, Martinčić. Na kraju razgovora ističe kako on nema nikakve veze sa Zagrebom glede uputa za rasturanje IDS-a i upozorava kako mu je sve poznato, "tko je IDS-ov potkazivač, tko je krtica koja radi na razaranju IDS-a" i zaključuje: "Mislim da će se to uskoro saznati, pogotovo nakon povratka gospodina Heraka koji će doći s određenim argumentima i istinama. Konačno ćemo razotkriti prave potkazivače, one koji su nas proglasili neprijateljima Istre". SLOBODNA DALMACIJA: KLIZANJE PREMA BEOGRADU Josip Županov komentira kresanje 'hrvatske industrije znanja' odnosno skidanje znanosti i visokog obrazovanja s popisa nacionalnih prioriteta. Ističući kako, iako je skinita s popisa prioriteta, 'industrija znanja' nije skinuta s državnog proračuna, Županov navodi brojku od 39 milijuna maraka, koliko je u tu svrhu izdvojeno za 1994. godinu. Navodeći kako je to 0,002 posto bruto-proizvoda, u nastavku ocjenjuje "kakvu kvalitetu visokog obrazovanja i znanstvenog rada omogućuje iznos od 39 milijuna maraka. Bojim se da će nas taj iznos opasno približiti sadašnjem stanju na Beogradskom univerzitetu. Kao rezultat simboličkog financiranja tamo nastavnici glume da drže nastavu, studenti glume da studiraju, a istraživači glume da istražuju", komentira Županov. Ocjenjujući kako znanstveno-nastavni rad "osobito privlači dvije ekstremne kategorije: one najbolje ('fanatici') i one najgore (nesposobni)", Županov upozorava kako 'fanatici' neće prihvatiti glumu pa će otići tamo gdje mogu dobiti stvarni rad i stvaralaštvo - u inozemstvo. "Ostat će oni najmanje kvalitetni", nastavlja komentator uz upozorenje kako će oni "zdušno prihvatiti glumu... i postaviti svoje standarde za primanje i procjenjivanje novih generacija. A to znači da će upropastiti kadrovsku strukturu 'industrije znanja' za najmanje 50 godina. No, ako su znanost i visoko obrazovanje 'nešto bez čega se može', zašto nisu skinuti s proračuna?", pita dalje Županov i izdvaja četiri razloga. "Prvi je razlog velika institucionalna inercija znanstvenih i nastavnih ustanova, osobito sveučilišta", navodi komentator uz primjedbu kako bi ukidanje sveučilišta starog 300 godina bilo nacionalni skandal. Kao drugi razlog navodi 'ušančene interese' (vested interests) znanstvene birokracije "čiji vrhovi dopiru u političku sferu i mogu mobilizirati značajnu političku moć za obranu svojih pozicija. Treći je razlog reprezentativna funkcija sveučilišta i znanstvenih institucija", piše Županov uz komentar kako "se izdaci na znanost i visoko obrazovanje mogu pravdati kao dio troškova na reprezentaciju i reklamu države". Kao četvrti razlog izdvaja "smanjivanje nezaposlenosti svršenih srednjoškolaca", objašnjavajući kako "upisom na studij država 'kupuje vrijeme' očekujući da će za četiri-pet godina situacija sa zapošljavanjem biti povoljnija". Uz opasku da je jedina institucija koja se dosad umiješala u alokaciju sredstava za znanost i visoko obrazovanje bio sindikat znanosti i obrazovanja, Županov u zaključku piše: "Evo novoga razloga za ljutnju Vlade što se sindikat miješa u politiku umjesto da se bavi plaćama. Ali, ako je Vlada digla ruke od politike razvoja o kojoj ovisi budućnost ove zemlje kao moderne nacije, što je drugo preostalo? A sindikat se tu i bavi plaćama - sveučilišnog i znanstvenog osoblja". (Hina) mć 180715 MET feb 94 180715 MET feb 94