SKUP "REPUBLIKA HRVATSKA - DRŽAVA LJUDSKIH PRAVA"

ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Trodnevni radni skup "Republika Hrvatska - država ljudskih prava", počeo je danas, u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), u zagrebačkom hotelu Esplanade. Skup je okupio šezdesetak uglednih javnih djelatnika, a nazočni su bili i predsjednik Sabora Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Županijskog doma Sabora Josip Manolić kao i predstavnici hrvatskih političkih stranaka. Predsjednik HHO Ivan Zvonimir Čičak u uvodnom je izlaganju pobrojao dosadašnje aktivnosti HHO-a, a kao jednu od najvećih opasnosti za demokratsko društvo naveo je "crveno-smeđu opasnost", odnosno, kako je kazao, "opasnost reboljševizacije i refašizacije društva". Čičak se založio za ugrađivanje mehanizama kojima će se "zakonski onemogućiti i zabraniti djelovanje neoboljševičkih i neofašističkih organizacija". Osvrnuvši se na ulogu glasila u zaštiti ljudskih prava, Čičak je istaknuo potrebu "što ranijeg otkrivanja govora zla u medijima" i "odgoja mladih novinara i urednika u tolerantnom duhu". Čičak je ukazao na važnost konkretne pomoći pojedincima i skupinama, kada zakaže pravna država ili im se, pak, ljudska prava namjerno krše, dodavši da u tome HHO ima veliko iskustvo, a posebice prilikom iseljavanja građana iz vojnih stanova. "Mi se problemom ljudskih prava ne bavimo zbog Zapada, nego zbog nas samih", ocijenio je Ivan Zvonimir Čičak. Glavni tajnik HHO-a Slobodan Budak pročitao je potom pismo šibenskog biskupa mons. Srećka Badurine u kojem Badurina ističe da mu je pogaženo osnovno pravo i dužnost - pravo pohađanja 12 njegovih župa i 45 crkava na okupiranim područjima, od kojih, kako navodi, "vjerojatno ni jedna nije čitava". Predsjednik hrvatskog Sabora Stjepan Mesić je, pozdravljajući skup, naglasio da se zrelost jednog demokratskog društva mjeri stupnjem zaštite ljudskih prava i zaštitom ranjivih grupa. Istaknuvši da je Hrvatska organizirano društvo te da nitko ne može imati ispriku za kršenje ljudskih prava, Mesić je naglasio da se može govoriti o zakonskoj regulativi ljudskih prava, ali da "možemo biti sigurni da su najveći prigovori u primjeni tih zakona". "Od hrvatskih institucija moramo tražiti da se drže zakona, jer mi smo pravna država", istaknuo je Mesić zaključivši da se bez zaštite ljudskih prava ni jedno društvo ne može razvijati. Josip Manolić je ocijenio da su podaci koje je HHO prikupio "veliki i opterećujući". "Naš Ustav i zakoni su među najkvalitetnijima u Europi, naročito po pitanju zaštite ljudskih prava, no kada pogledamo kako se ljudska prava ostvaruju dolazimo do naše bolne točke", rekao je Manolić ukazavši na primjere narušavanja prava na stan, prava na rad, kao i drugih prava. Manolić je mišljenja da iza pojava kršenja ljudskih prava ne stoji niti jedna politička stranka, zbog čega se nada da će se tome "brzo stati na kraj". Manolić drži da "hrvatska javnost nije dovoljno osjetljiva na probleme ljudskih prava" te da "nema dovoljno osuda tih pojava". Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Zastupničkog doma Sabora dr. Ljubomir Antić govorio je o nadležnostima i djelovanju tog saborskog Odbora. Predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivica Račan ocijenio je da je taj skup potreban, obzirom na stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, dok je predsjednik Hrvatske socijalno liberalne stranke Dražen Budiša ukazao na pitanja zaštite i kršenja ljudskih prava na okupiranim hrvatskim područjima. (Hina) rd ds 171642 MET feb 94 171642 MET feb 94