HRVATSKA VLADA O STABILIZACIJSKOM PROGRAMU

ZAGREB, 16. veljače (Hina) - U sklopu rasprave o provedbi stabilizacijskog programa hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici, pod predsjedanjem premijera Nikice Valentića, razmotrila ključna pitanja sanacije banaka, smanjenja javnog duga korištenjem stare devizne štednje za kupovinu dionica te deficit državnih fondova koji bitno utječe na ukupnu likvidnost. Govoreći o sanaciji banaka predsjednik Vlade je istakao da je bankarski sustav relativno stabilan za naše prilike, ali postoje banke koje su zrele za sanaciju. Uskoro će biti objavljena i imena tih banaka. Inače, stajalište je Vlade i Narodne banke Hrvatske da se ne ide na stečajne postupke prema bankama, jer bi šteta, i politička i financijska, bila veća od koristi, nego će se provesti sanacija banaka. Sanacija neće biti nikakav oprost duga, već će Agencija za sanaciju bitno utjecati na rad banaka i njihovih komitenata u procesu sanacije. Nelikvidni komitenti banaka u sanaciji morat će se restrukturirati, a mjesec dana nakon što se donesu određeni propisi, ti komitenti neće moći više dobiti ni dinara od banaka. Prije sanacije trebat će, rekao je Valentić, naplatiti dospjela potraživanja, prodati imovinu banaka koja ne ulazi u postupak sanacije, a broj zaposlenih u bankama svesti na odgovarajuću mjeru. Također će trebati ukinuti i neka predstavništva banaka u inozemstvu te neke poslovne jedinice u zemlji. Valentić je također istaknuo da će se koristiti sva sredstva da se smanji javni dug države, a temeljna je zadaća stabilizacijskog programa i smanjenje deficita javnih poduzeća. Zato će se već na idućoj sjednici Vlade naći na dnevnom redu i pitanje Fonda mirovinskog, te Fonda zdravstvenog osiguranja. Guverner Narodne banke Hrvatske dr. Pero Jurković podržao je sve prijedloge Vlade u pogledu sanacije banaka i istaknuo da toleriranje sadašnjeg stanja, kad jedan dio banaka ne može normalno poslovati, ne vodi nikuda. Prema njegovim riječima sanacija banaka neće imati nikakvih posljedica po sigurnost štednih uloga. O smanjivanju javnog duga korištenjem stare devizne štednje za kupnju dionica govorio je potpredsjednik Vlade mr. Borislav Škegro. Kako je ubrzanje privatizacije jedna od mjera ekonomske politike druge i treće faze provedbe stabilizacijskog programa, ona je i temeljni preduvjet i sredstvo za ostvarenje dva srednjoročna cilja - povećanje investicija, proizvodnje i zaposlenosti te smanjenje ukupnog javnog duga. Za korisnike stare devizne štednje, koja iznosi ukupno 4,2 milijarde DEM uz kamatnu stopu od pet posto godišnje, Hrvatski fond za privatizaciju objavljuje javnu ponudu za prodaju dionica iz svog portfelja. Portfelj koji se nudi prigodom prve ponude nominalno je vrijedan oko 880 milijuna DEM. Indirektno će se, rekao je Škegro, tako riješiti i pitanje sanacije banaka koje imaju velike obveze prema građanima i državi zbog stare devizne štednje. Vlada je danas donijela i dvije uredbe - o mogućnosti korištenja kredita i zajmova kod javnih poduzeća i drugih pravnih osoba u državnom i pretežnom državnom vlasništvu te uredbu o posebnom porezu na kamate. Kako je rekao premijer Valentić uz dinarsku nelikvidnost postoji i veliki problem odnosa dinarske i devizne kamate te bijeg deviza u dinare. Taj se problem ne može prepustiti samo tržištu, nego Vlada treba intervenirati, pa se stoga i donose te uredbe. Potpredsjednik Škegro je istaknuo da su visoke realne kamate normalna posljedica programa stabilizacije ovoga tipa, ali to ne može dugo trajati. Zato se uredbom i nudi kamatna stopa od 2,1 posto mjesečno, što je za jedan postotni poen više od eskontne stope, a preračunato iznosi 30 posto godišnje. Dosadašnja kamata na slobodnom tržištu iznosila je oko šest posto mjesečno, što bi bilo 130 posto godišnje. Vlada je danas također izmijenila i novčane kazne za prekršaje odredaba o visini kamata. Pravna osoba, koja odobri ili koristi kredit odnosno zajam suprotno odredbama Uredbe, kaznit će se novčanom kaznom od 20 do 100 tisuća DEM preračunato u HRD, a odgovorna osoba u pravnoj osobi od pet do 50 tisuća DEM preračunato u HRD. Uredbom o posebnom porezu na kamate predviđen je posebni porez na naplaćene kamate po stopi koja je veća od eskontne stope NBH za više od jedan postotni poen. I za prekršaje odredaba te Uredbe predviđene su visoke novčane kazne. Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode, Uredbu o upisu u sudski registar ustanova, Uredbu o izvršavanju radne obveze, te razmotrila proces stvaranja modela ostvarivanja etničkih prava pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj. Također je prihvaćen Prijedlog izmjena i dopuna statuta javnog poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije. (Hina) mp ds 161520 MET feb 94 161520 MET feb 94