IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 14. veljače (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC U The Observeru, Victoria Clark objašnjava zašto je Rusija prihvatila opciju zračnih udara, pa kaže kako je oslabljeni predsjednik Jeljcin rastrgnut između potrebe za gospodarskom pomoći Zapada, s jedne strane, i vlastite javnosti i nacionalističkoga parlamenta, s druge strane. Zapadni diplomati nadaju se da Rusija neće uložiti veto u Vijeću sigurnosti, iako su njezini odnosi sa Zapadom ohladnjeli, a tzv. partnerstvo za mir vjerojatno će značiti tek prekrajanje hladnoratovskih granica pri čemu će Rusija opet ostati neprijatelj. The Sunday Times objavio je redakcijski uvodnik u kome se zalaže za kažnjavanje Srba ako nastave bombardirati Sarajevo. Ako NATO i dalje bude puzao pred profašističkim bosanskim Srbima, to neće značiti propast moralnog autoriteta Zapada već bi moglo biti i uvod u krvoproliće širom Balkana i kavkavskog područja. Zapad ne smije pokušavati uspostavljati predratnu BiH, ali mora prisiliti Srbe svim sredstvima da vrate osvojene zemlje. UN moraju prestati popuštati ucjenama Srba i davati im hranu i gorivo. Opsada Sarajeva mora se prekinuti. To su uvjeti za nastavak ženevskih pregovora jer će se oni inače pretvoriti u čudovišnu lakrdiju u kojoj se politički pigmeji kočopere pred televizijskim kamerama ne postižući ništa. Kako se bude približavao rok za povlačenje srpskoga oružja, može se očekivati da će se pojaviti uobičajeni popustljivci koji će upozoravati na opasnost odlučnog pristupa. No kada god je Zapad zaprijetio vojnom akcijom, Srbi su ustuknuli. Zapad ovaj put mora pokazati da misli ozbiljno. THE WASHINGTON POST, SAD, (13. II. 1994.) Napori UN u Sarajevu ponovno propali Dopisnik iz Sarajeva John Pomfret izvješćuje da su, prema izvorima UN, "pregovarači UN odbili srpski zahtjev, tvrdeći da se muslimanski borci ne moraju povući te da se u ultimatumu NATO-a ne spominje pješaštvo. (...) Dužnosnik UN rekao je da taj korak natrag 'zabrinjava' te da će dužnosnici UN podvostručiti svoje napore kako bi ponovno počela predaja oružja. Drugi je problem, rekao je dužnosnik, odluka gdje će oružje biti uskladišteno. Trenutačno muslimansko oružje čuvaju naoružani ukrajinski vojnici u vojarni maršal Tito u Sarajevu, dok srpske topove nadziru nenaoružani vojni promatrači UN u središtu srpske vojarne u predgrađu Lukavica. Današnji su događaji označili i korak unatrag za Rosea, koji je - uz potporu najoštrije prijetnje NATO-a od početka sukoba - zamislio plan UN o prekidanju opsade Sarajeva. (...) Rose je u interviewu rekao da je očekivao takve zapreke. 'To je svojevrstan polagani početak, ali ne zaboravite da se neće sve odjednom dogoditi. Ti se ljudi jako boje jedni drugih", rekao je Rose. (...) On je procijenio da Srbi imaju oko 300 komada teškog oružja... oko Sarajeva, iako mnoge zapadne procjene sežu od 600 do 1500. Rose je rekao da su odluka NATO-a i 'povici iz Amerike' zaslužni za to da su 'Srbi shvatili da su u potpuno drukčijoj i iz temelja promijenjenoj strateškoj situaciji'. Rose je rekao da je zatražio da se još 50 posto plavih kaciga UN pridruži međunarodnim vojnicima kojih je u Sarajevu već 2916 - kako bi proveli ambiciozan plan preuzimanja nadzora nad teškim oružjem i smještanja vojnika UN između srpskih i muslimanskih linija", piše Pomfret. Osim toga, dopisnik dodaje da je general Rose zatražio od generala Cota da mu pošalje "četiri do šest suvremenih američkih radarskih sustava koji mogu odrediti izvor topničke ili minobacačke paljbe". THE WASHINGTON POST, (13. II. 1994.) Razgovori u Ženevi odgođeni David Ottaway izvješćuje da su se "tri zaraćene strane u Bosni dogovorile da će odgoditi mirovne razgovore do početka ožujka kako bi vidjele što novo posredništvo koje su ponudile SAD znači za proces. Posebni izaslanik SAD Charles Redman počeo je rasprave s bosanskim premijerom Harisom Silajdžićem kako bi pokušali odrediti 'najnižu granicu' prihvatljivoga mirovnog sporazuma bosanske vlade koju zatim SAD namjeravaju prenijeti bosanskim Srbima i Hrvatima. No za taj će proces najvjerojatnije trebati nekoliko dana. U međuvremenu je Thorvald Stoltenberg... rekao novinarima... da su se sve tri strane ponovno obvezale na mirovno rješenje utemeljeno na 'jedinstvu' triju etnički utemeljenih republika koje će nastati diobom Bosne. (...) Stoltenberg je rekao da očekuje da će se razgovori nastaviti na temelju 'plana za akciju' koji je ES predstavio u studenom. U njemu je naznačeno da se sporazum mora temeljiti na 'savezu triju republika', sa Sarajevom... pod upravom UN i Mostarom... pod upravom ES tijekom dvije godine. Osim toga plan osigurava bosanskoj vladi 33,3 posto teritorija za muslimansku republiku. Sarajevska je vlada posebno naglasila važnost uspostave saveza, iako u početku nemoćnog, nadajući se očuvanju Bosne kao cjeline. I dalje drži da će se, kad jednom zacijele ratne rane, tri zajednice ponovno udružiti, posebno zato što trećina Bosanaca ima etnički miješano podrijetlo. Ubrzo poslije Stoltenbergove najave da se ponovno pregovara o savezu, izaslanstvo bosanskih Srba iznijelo je nova polazišta za pregovore, izjavljujući da svoju samoproglašenu srpsku republiku još drži 'suverenom neovisnom državom', s pravom da se pridruži Srbiji kad god to odluči. U izjavi Srba kaže se i da, s obzirom na to da je 'bosanska vlada odbila plan ES za rješavanje krize', povlači svoju ponudu od 33,3 posto teritorija za Muslimane. (...) David Owen ta je srpska polazišta ocijenio kao nebitna za razgovore... Stoltenberg i Owen pokušali su ovog tjedna riješiti prijepore o budućnosti 15 područja u istočnoj, srednjoj i sjevernoj Bosni, gdje su ili Srbi protjerali Muslimane, ili Muslimani Hrvate, ili Hrvati Muslimane. Predložili su unutarnju arbitražnu komisiju kako bi se odlučilo hoće li ta područja biti dijelom srpske, muslimanske ili hrvatske republike", zaključuje Ottaway. (Hina) dh dh 140413 MET feb 94 140413 MET feb 94