SERVIS POSEBNIH NASLOVA ITALIJA-HRVATSKA

Nadnaslov:Italija - Talijanska banka ulazi u Hrvatsku Naslov: Talijanski krediti u Hrvatskoj? Podnaslov:Najavljujući ovih dana prodaju dionica tršćanske banke "Cassa di risparmio di Trieste", njen predsjednik Giorgio Luccarini naznačio je buduću aktivnost te ustanove, a ključna je ulazak u Hrvatsku i druge Italiji susjedne zemlje. Među najavljenim novim projektima je i onaj o pokretanju kreditne aktivnosti u Hrvatskoj, u suradnji s hrvatskim bankama. Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR RIM - Tršćanska banka "Cassa di risparmio di Trieste" (Tršćanska štedionica) stavila je od 3. veljače na tržište 3,7 milijuna dionica po nominalnoj cijeni od 10.000 lira, odnosno jedna košta 24.650 lira, i na taj način ponudila malim štedištama 14 posto svoga ukupnog kapitala. Najavljujući prodaju dionica, koja će trajati do 4. ožujka ako već ranije ne bude prodana cijela predviđena kvota, predsjednik banke CRT, Giorgio Luccarini, naznačio je buduću aktivnost te ustanove, a ključna je ulazak u Hrvatsku i druge, Italiji susjedne, srednjoeuropske države. Među najavljenim novim projektima je onaj o otvaranju kreditne aktivnosti u Hrvatskoj, kroz pool lokalnih banaka, ali zadržavajući dioničarsku većinu. Praktički, "Cassa di risparmio di Trieste" (CRT) će u suradnji s hrvatskim bankama dati mogućnost Hrvatima da dobivaju kredite. I prilikom prošlotjednog posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Mate Granića Rimu bilo je govora o gospodarskoj suradnji dvije države. Njegov domaćin, talijanski ministar vanjskih poslova Benaiamino Andreatta je obećao da će se zauzeti kako bi SACE (ustanova koja osigurava investicije u inozemstvu) dalo Hrvatskoj bolji tretman. Međunaslov: Ulaganje u banke - sigurna investicija Dok se na visokim razinama prijeti Hrvatskoj uvođenjem sankcija, na onima životnim se planira suradnja s hrvatskim bankama. Luccarini najprije podsjeća da CRT ima danas 45 svojih ekspozitura, od kojih 27 u Trstu i okolici, 10 u Furlaniji-Julijskoj krajini, osam u Venetu, te predstavništva u Milanu i Kopru. "Ovu 1994. godinu trebalo bi označiti proširenje naše aktivnosti prema tržištima europskog istoka, a posebno prema državama bivše Jugoslavije", rekao je Luccarini. Operacija prodaje dionica usmjerena je prema malim štedišama koji su se u sličnim situacijama pokazali vrlo zainteresiranima. Pojedinac može kupiti najmanje 100 dionica, što je vrijednost od 2,5 milijuna lira, a najviše može kupiti 50 tisuća dionica. Koliko su Talijani zainteresirani za kupnju dionica banaka vidi se po rezultatima privatizacije nekih državnih banaka. Dionice koje je nedavno Credit dao na prodaju planule su u nekoliko dana. Ovih je dana i druga državna banka, IMI, stavila na prodaju svoje dionice i dražbu je morala zatvoriti tri dana prije predviđenog roka s time što nisu mogli biti zadovoljeni svi zahtjevi. IMI je malim štedišama ponudila 75 milijuna dionica, a za njihov otkup je stiglo čak 350.000 zahtjeva za ukupno 350 milijuna dionica. Dakle, čak 350 tisuća osoba je htjelo postati vlasnicima dionica banke IMI. Za otkup oko 35 milijuna dionica stigli su zahtjev iz SAD-a. Ako se od broja onih koji su otkupili dionice oduzmu zaposleni, koji su također postali dioničari, onda se dobiva brojka od čak 280.000 novih dioničara banke IMI. Takvom uspjehu se nije nitko nadao, kaže predsjednik IMI-a Luigi Arcutti. Dakle, u Italiji ima mnogo onih koji su spremni ulagati u banke, što se pokazalo jednom od najsigurnijih investicija, premda je bilo i bankrotstva. Čini se da formula velikog broja malih štediša - dioničara daje dobre rezultate. Ulazak takvih banaka u Hrvatsku zasigurno bi privredi dalo mogućnost za brzi razvitak. (Hina) br 100826 MET feb 94 100826 MET feb 94