IZBOR IZ HRVATSKOGA TISKA 7. VELJAČE

ZAGREB, 7. veljače (Hina) - VJESNIK: Principijelan povod? "Sarajevo je upisano u političku povijest suvremenoga svijeta Principovim hicima iz 1914. koji bijahu povodom prvomu svjetskom ratu; hoće li masakr na sarajevskoj tržnici biti principijelnim povodom kojim će svijet 1994. odgovoriti 'kraju povijesti' - uvjerljivim uzvratom gospodarima prvoga rata na zgarištu komunizma?", pita u uvodniku lista Stjepo Martinović upozoravajući kako su potrošeni "svi krediti središta moći" i nazivajući glupima "njihove isprike za izostanak udara po izvornom pokretaču klanja". Upozoravajući kako je Sarajevo "paradigma svekolikog amfiteatra srpskog rata: sustavno ubijan barbarstvima sile koju moćnici Velikoga svijeta uvažavaju kao legalnu političku činjenicu, taj je grad scena nasrtaja srpskog imperijalizma u malom", Martinović u zaključku piše: "Mnogi su već umorni od prizivanja raspleta 'jugoslavenske krize' s pomoću 'demokratske okupacije' njezinog središnjeg poprišta u izvedbi NATO-a pod nadzorom (ponajprije) KESS. Svjedoči li užurbana komunikacija među onima koji je mogu potaći da su slike sa sarajevske tržnice najzad otkrile nakazno lice 'rješenja' koje 'Faraon' i pomoćnici mu kuju lažnim pregovaračkim trudovima u ženevskoj palači UN?" VJESNIK: Ljevica se mora "ideološki pročistiti" U razgovoru s Brankom Podgornikom predsjednik Upravnog odbora Zaklade 'Otvoreno društvo' Miko Tripalo je istaknuo kako je Zaklada prošle godine izdvojila oko pet milijuna dolara za humanitarnu pomoć, pola za Hrvatsku, a pola za Bosnu i Hercegovinu. Iz drugog fonda od 1,25 milijuna dolara samo 20 posto izdvojila je za slobode medije dok je ostatak otišao za znanstveno-istraživačke projekte i akcije u hrvatskoj medicini, prirodnim i društveno-humanističkim znanostima. Sredstva su dobili fakulteti, instituti, izdavački projekti, tribine, projekti u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Tripalo je napomenuo kako u načelu Zaklada ne financira projekte koje pokreće država, ali je Hrvatska u posebnoj situaciji, pa je Soros pristao da Zaklada sudjeluje u mnogim projektima za koje država nema dovoljno novca. Komentirajući zašto Zaklada neće pomoći financiranje lista koji pokreću ljudi bliski SDU, Tripalo kaže da je to odlučio jer smatra da su posrijedi stranačke novine, a "želimo pomoći širenju lepeze medija koji bi pridonijeli pluralizaciji hrvatskog društva, ali načelno smatramo da ne smijemo financirati stranačke i državne medije". Na pitanje o preduvjetima za ujedinjenje hrvatske ljevice, Tripalo ističe kako ujedinjenje mora biti proces, "a najprije se moraju dogovoriti što hoće. Ljevica se mora odlučno odvojiti i od pojedinaca i od ideologije koji više nisu primjereni. (...) Ujedinjena ljevica treba odlučno raskinuti s teorijom klasne borbe koja bi vodila nasilnom preuzimanju vlasti diktaturom proletarijata, potiranjem privatnog vlasništva, tržišta i slično. Ona se mora odlučno odvojiti i od jugoslavenstva. Takva stranka mora biti apsolutni pristaša i borac za suverenu hrvatsku državu, a protiv bilo kakvih planova o nekim asocijacijama na prostoru bivše Jugoslavije. To je preduvjet za njezino 'ideološko pročišćavanje'". Tripalo smatra da u Hrvatskoj nema radikalne ljevice, nego ljudi koji, opravdano ili ne, uživaju loš ugled, napominjući: "Ali ne znam zašto se preskače Degenova Socijalistička stranka i zašto se ne teži ujedinjavanju u širem smislu jer se buduća ujedinjena ljevica neće sastojati samo od većine članova sadašnjih lijevih stranaka, nego će biti mnogo šira". Objašnjavajući razloge svoje procjene da bi ujedinjena ljevica na izborima mogla osvojiti 30 posto glasova, Tripalo kaže: "Udaljavanjem od rata i vraćanjem okupiranih krajeva Hrvatskoj, u prvi plan izbit će drugi problemi, umjesto onih koji su sada najvažniji. Bit će to socijalni, ekonomski problemi. Moderna socijaldemokracija na ta pitanja ima odgovor. Ljevica bi morala dati vrlo konkretan odgovor što znači Hrvatska kao demokratska, pravna i socijalna država". Tripalo napominje kako dosad s njim o mogućnosti da bude predsjednik ujedinjene ljevice nitko službeno nije razgovorao. VEČERNJI LIST: Igre svjetskih razmjera Odgovarajući na pitanje 'zašto zapravo prijetnje sankcijama', Branko Tuđen ocjenjuje kako su prijetnje samo "površinski efekt" odnosno da se u pozadini igra "veliki poker". Govoreći o interesima pojedinih svjetskih zemalja, Tuđen piše kako "vodeće zapadnoeuropske zemlje, pa i Rusija, ne žele jaku muslimansku državu u Europi jer im je dosta vlastitih muslimana i onih što nadiru iz Magreba. (...) Njemački je interes nešto specifičniji. To su emocije otprije prvoga svjetskog rata, kada je njezina produžena ruka Austro-Ugarska upravljala Bosnom i Hercegovinom, kao i sadašnji dobri odnosi s islamskim zemljama. Washington ne želi prejaku Europu iz konkurentskih razloga i jedan jaki žalac u europskom trbuhu, u obliku snažne muslimanske države, dobro bi im došao. Plus odnosi s muslimanskim svijetom", objašnjava Tuđen, ustvrđujući kako je situacija ta da se "lord Owen kao i Čurkin i drugi koji predstavljaju sasvim određene europske interese zalažu za podjelu BiH na tri etničke cjeline". Upozorava kako to Miloševiću odgovara jer "dobije li svoj dio u Bosni on je... 95 posto ispunio svoje ciljeve", dok je preostalih pet posto "autonomija za srpsko pučanstvo na područjima pod zaštitom UNPROFOR-a u Hrvatskoj, što će reći faktičko priznanje Hrvatske u avnojskim granicama". Tuđen upozorava kako neki čimbenici na to nagovaraju i Hrvatsku, a drugi "galame i viču: Tuđman dijeli s Miloševićem Bosnu; želi uzeti hrvatski dio i stvoriti veliku Hrvatsku. (...) Onda je tu i francuska igra: ako bi nešto valjalo učiniti protiv Srba i Muslimana, obavezno radi ravnoteže treba nametnuti sankcije Hrvatskoj", raščlanjuje dalje Tuđen. Na kraju predstavlja i drugu opciju kojoj je predvodnik Washington, a vjerojatno naklonjeni Vatikan i Bonn, koja se zalaže "za jedinstvenu BiH (misli se na jedinstvo Muslimana i Hrvata bez teritorijalnog razgraničenja) u kojoj bi područja pod srpskom vlašću bila proglašena okupiranim dijelovima BiH, kao i ona u Hrvatskoj" i piše: "Poslije svega jasno je da dobrovoljci nisu jedini i najvažniji razlog prijetnji sankcijama". Ocjenjujući kako je možda u pitanju, osim slabljenja pregovaračke pozicije Hrvatske, i strah određenih krugova od sporazuma sa Srbima, Tuđen piše: "Ucjenjuju li oni zbog toga i sile Hrvatsku na dogovor s Muslimanima, da se u Srba izazove nevjerica. Premda je, sasvim je sigurno, Hrvatima prijeko potreban i istinski sporazum s Muslimanima kao i prisne veze - nikako svađe s Washingtonom, Bonnom itd. Zbog toga su i ovi dani toliko delikatni", zaključuje Tuđen. VEČERNJI LIST: Odnose sa Slovenijom rješavamo u paketu Zdenko Duka razgovarao je s dr. Hrvojem Kačićem u povodu njegova dolaska na dužnost predsjednika Državne komisije za granice, prije dva tjedna. Dr. Kačić, govoreći o zadacima komisije, posebno se dotakao aktualnog pitanja razgraničenja sa susjednom Slovenijom. "Koliko god se dosad napredovalo na kopnenom dijelu granice, toliko na problemu morske granice u Piranskom zaljevu ranija državna komisija nije došla do rezultata", kaže dr. Kačić, pa objašnjava kako rješavanje tog pitanja mora uključiti problem režima plovidbe vezanim uz transport luke Kopar, "koja je normalno upućena da prolazi kroz hrvatsko ili talijansko teritorijalno more jer se ona dodiruju. Prema tome, Slovenija mora birati izlaz na otvoreno more ili preko hrvatskog ili preko talijanskog, a samim tim što je preko hrvatskog kraća plovidba, očekuje nas posao da se to adekvatno riješi", ističe dr. Kačić. Pojašnjava kako to regulira međunarodno pravo i kaže: "Države koje svojim teritorijalnim morem ne izlaze na otvoreno more jesu u situaciji da u plovidbi brodova prolaze kroz teritorijalno more druge države i po međunarodnom pravu ta je država dužna podnositi tzv. neškodljivi prolaz. Tu se onda mogu otvarati neka pitanja koja su ovisna o ocjenama onih koji to međusobno rješavaju. Suverenitet postoji i ostaje i za iskorištavanje mora i morskog dna, ali se susjedima može omogućiti i nešto fleksibilniji način prolaska koji je po sadržaju nešto drukčiji od samog 'neškodljivog' prolaza". Kačić ističe kako je pitanje granica prije svega stručno pitnje i dodaje kako je kod rada na njihovu utvrđivanju potrebna suglasnost i najviših političkih razina. Na kraju kaže kako bi sljedećih nekoliko tjedana trebalo biti dovoljno "da se mogu dati pouzdane procjene o rješenjima hrvatsko-slovenskih odnosa. Mi imamo načela od kojih nećemo odstupati", ističe Kačić dodajući kako je to načelo: ekvidistantna linija razdiobe mora u području Piranskog zaljeva.(...) (Hina) pp mc 070757 MET feb 94 070757 MET feb 94