SVIJET U PET SATI

ZAGREB, 7. veljače (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić izrazio je u nedjelju uvjerenje da Europska zajednica neće uvesti sankcije protiv Hrvatske. "Vjerujem da neće biti sankcija... Danska će predložiti uvođenje sankcija, ali vjerujemo da neće doći do sankcija, moguće je da bude raspravljano o oduzimanju nekih privilegija", rekao je Granić za HTV, komentirajući najavu Danske da će od Ministarskog vijeća Evropske unije, koje zasjeda sutra, zatražiti da raspravi i o mogućem uvođenju sankcija protiv Hrvatske. Granić je, komentirajući izjavu Vijeća sigurnosti, ocijenio da je to "dodatni pritisak na sve tri strane, uključujući posebno Hrvatsku". Ona je, kako je rekao, uslijedila nakon pisma Harisa Silajdžića i pritiska islamskih zemalj, ali je blaža nego što je to bila prva verzija. Granić je rekao da je Hrvatska spremna uložiti sve napore radi uspostave mira i spremna je prihvatiti kontrolu granica između BiH i Hrvatske, zatim kontrolu svih svojih vojnih jedinica, a predložit će i HVO-u da to učini, što znači da pozove međunarodnu inspekciju. Glede prijedloga o održavanju susreta Tuđman-Izetbegović, Granić je rekao da je talijanska strana spremna organizirati takav sastanak a da je s bosanskom stranom dogovoreno da se prvo sastanu on i Silajdžić u Ženevi te da se, ako na tom sastanku bude postignut napredak, sastanu i Tuđman i Izetbegović. Govoreći o skupovima Hrvata u Sarajevu i Livnu dr. Granić je ocijenio da će oba skupa biti skupovi jedinstva hrvatskog naroda u BiH, a da neće štetiti hrvatskoj državnoj politici, a isto tako temeljnim hrvatskim interesima u BiH. NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Butros Gali zatražio je od glavnog tajnika NATO pakta Manfreda Woernera (Verner) da pokuša "što je moguće prije" od Vijeća Sjevernoatlantskog saveza dobiti odobrenje za "zračne napade na topničke položaje u Sarajevu i oko njega", odakle se napadaju civilni ciljevi, izjavio je u nedjelju navečer jedan visoki dužnosnik UN. Butros Gali je s tim u vezi poslao pismo Manfredu Woerneru. NATO je ranio odobrio samo blisku zračnu potporu u slučaju napada na vojnike UN, što u subotu nije bio slučaj kada je ubijeno 68 civila u Sarajevu. Zahtjev Butrosa Galija ne znači da će on narediti zračne napade, nego da je pripravan to učiniti, ako je NATO u stanju to izvesti, ocjenjuje agencija Reuter. Glavni tajnik UN upoznao je s tim zahtjevom predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti, dodao je diplomat UN koji je želio ostati anoniman. SARAJEVO - Pregovori pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda o uspostavaljanju primirja između Muslimana i Srba doživjeli su u nedjelju neuspjeh, izjavio je posebni izaslanik glavnog tajnika UN za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi (Jasuši Akaši). Akashi je izjavio da će Vijeće sigurnosti vjerojatno brzo održati hitnu sjednicu kako bi odlučilo koje korake poduzeti nakon pokolja u subotu u Sarajevu, kada je minobacačka granata usmrtila 68, a ranila skoro 200 ljudi. "Glavna razlika između dva stajališta leži u tome što bosanska strana želi da se topničko i drugo teško oružje povuče izvan dosega Sarajeva i stavi pod nadzor UNPROFOR-a, što srpska strana ne prihvaća", dodao je Akashi. SARAJEVO - Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavio je u nedjelju da do prekida vatre u Sarajevu može doći samo ako Srbi povuku svoje topništvo iz okolice grada. "Prihvaćamo prekid vatre pod imperativnim uvjetom da srpska strana iz okolice Sarajeva povuče teško topništvo kojim ubija civilno stanovništvo", rekao je Izetbegović. Prema Izetbegoviću, Srbi to ne prihvaćaju, tražeći takvo nadgledanje njihovog topništva koje ih neće spriječiti da gađaju Sarajevo, a to je za Muslimane neprihvatljivo. Dodao je da će se pregovori nastaviti u ponedjeljak i da će vlada BiH inzistirati na povlačenju srpskog topništva i njegova stavljanja pod nadzor UN-a. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton pozvao je u nedjelju Ujedinjene narode da potvrde tko je odogovoran za subotnji masakr u Sarajevu prije nego Sjedinjene Države preduzmu bilo kakvu akciju. Govoreći nakon sastanka s državnim tajnikom Warrenom Christopherom i drugim savjetnicima, Clinton je rekao da se nada da će "užasni incident potaknuti mir" u BiH. "Želim pružiti Ujedinjenim narodima šansu da potvrde odgovornost" za napad na sarajevsku tržnicu, rekao je Clinton dodajući da je ipak "vrlo vjerojatno" da su odgovorni Srbi. Američki predsjednik je, čini se, isključio mogućnost da bi Sjedinjene Države mogle brzo vojno intervenirati u BiH, zbog zabrinutosti europskih država za sigurnost njihovih mirovnih postrojba, ocjenjuje agencija Reuter. Clinton nije isključio mogućnost vojne akcije, ali je dodao kako "sporazum među stranama" ostaje "konačni odgovor na to ubijanje". Istodobno je rekao kako je američko stajalište da treba ukinuti embargo na isporuku oružja Muslimanima "ojačano" sarajevskim masakrom. BRUXELLES - Sastanak NATO-a o BiH vjerojatno će se održati u utorak, javlja Reuter pozivajući se na izvore NATO-a u Bruxellesu. U ponedjeljak će se u Bruxellesu sastati ministri vanjskih poslova Europske unije. Belgijski ministar vanjskih poslova Willy Claes izjavio je da će sastanak NATO-a biti održan "sljedećih dana" na razini veleposlanika te da će se na njemu razmotriti mogućnost zračnih napada na položaje bosanskih Srba. RIM - Talijanski ministar obrane Fabio Fabbri izjavio je u nedjelju da su talijanske zračne baze spremne pružiti djelatnu potporu ako NATO pokrene zračne napade u BiH. U oštro sročenom priopćenju u povodu minobacačkog napada u kojem je u glavnom gradu BiH poginulo 68 ljudi, Fabbri je opisao Sarajevo kao "bespomoćnu žrtvu genocida". "Problem s kojim je sada dramatično suočena naša savjest jest u tome da li je i kako je moguće zaustaviti pokolj u Sarajevu", kaže Fabbri. "Kao ministar obrane potvrđujem da su naše baze spremne pružiti djelatnu potporu ako i kad NATO odluči intervenirati". MADRID - Španjolska se u nedjelju pridružila međunarodnoj osudi subotnjeg masakra na sarajevskoj tržnici, no ocijenila je da put do mira leži u pregovorima, a ne u vojnoj akciji. "Međunarodna će zajednica pokušati učiniti sve što je moguće kako bi pokrenula niz mjera za okončanje opsade Sarajeva", rekao je novinarima u Madridu španjolski ministar vanjskih poslova Javier Solana (Havier). Te bi mjere trebale biti u skladu s međunarodnim pravom i sigurno bi zahtijevale novu rezoluciju Vijeća sigurnsoti UN, dodao je. No, španjolski je ministar bio odlučan u ocjeni da vojna rješenja ne pružaju odgovore na rat na prostoru bivše Jugoslavije. Solana je dodao da nije optimističan glede rezultata mirovnih pregovora zaraćenih strana, koji se u četvrtak trebaju nastaviti u Ženevi. MUENCHEN - Šef glavnog stožera francuskih oružanih snaga admiral Jacques Lanxade (Žak Lanksad) upozorio je u nedjelju na opasnost od "jednostavnih zamisli", kao što su vojna intervencija protiv Srba ili ukidanje embarga na oružje. Odbacujući te "jednostavne zamisli" admiral je podsjetio na to da su da su Muslimani odgovorni za većinu od 18 ubojstava i 300 ranjavanja francuskih 'plavih kaciga' u Bosni, dok su se francuski vojnici nalazili na terenu kako bi štitili muslimansko stanovništvo. "Treba se čuvati jednostavnih zamisli. Ne vidim da smo spremni ratovati s jednom od strana ili da za to imamo sredstva", rekao je Lanxade u Muenchenu (Minhen) pred Konferencijom o sigurnosti, na kojoj se ovog vikenda sastalo oko 200 zapadnih dužnosnika i stručnjaka za obranu. KOPENHAGEN - Danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen izrazio je sumnju glede eventualnih bombardiranja srpskih položaja nakon pokolja u subotu u Sarajevo, kada je poginulo 68 ljudi. "Vojni stručnjaci tvrde da će takva bombardiranja imati vrlo ograničen učinak i da će pogoršati životne uvjete plavim kacigama i osoblju humanitarnih organizacija u Bosni i Hercegovini", izjavio je Petersen za prvi kanal danske televizije. Petersen je osudio masakr u Sarajevu, što je "čisti terorizam protiv civilnog pučanstva", dodavši da "sukob ne plamti samo u Sarajevu nego i u srednjoj Bosni, gdje muslimanske snage napreduju, a i zbog toga što je Hrvatska poslala svoje vojnike u BiH". WASHINGTON - Europljani su u kontaktima s američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom iskazali različita mišljanja o mogućem savezničkom odgovoru na subotnji masakr u Sarajevu, izjavio je glasnogovornik State departmenta Mike McCurry. Christopher je od nedjelje ujutro o tome razgovarao s ministrima vanjskih poslova Francuske, V. Britanije, Kanade, Danske i Španjolske. McCurry je rekao da su Christopherovi sugovornici bili "uglavnom istovjetnog mišljenja da je potrebno iznaći rješenje putem pregovora", ali da su bili različitih mišljenja glede načina da se to postigne. Na pitanje kakvi su izgledi za savezničko bombardiranje srpskih položaja oko Sarajeva, McCurry je rekao da ne zna. On je odbio odgovoriti na pitanje kakvo je rješenje Christopher predlagao svojim sugovornicima. "Mislim da to još nismo odlučili", rekao je. OTTAWA - Kanađani su "uznemireni i ozlojeđeni" zbog pokolja civila u Sarajevu, izjavio je u nedjelju kanadski ministar vanjskih poslova Andre Ouellet (Andre Uele). "Ovaj posljednji zločin naglašava hitnost poduzimanje zajedničke međunarodne akcije kako bi se spriječilo ponovljanje nasilja nad nevinim civilnim stanovništvom Sarajeva", stoji u priopćenju ministra vanjskih poslova. Ouellet je precizirao da je "na tome inzistirao" u telefonskim razgovorima koje je u nedjelju imao s američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom (Uoren Kristofer) i britanskim ministrom vanjskih poslova Douglasom Hurdom (Daglas Herd). Kanada u ovom trenutku pokušava zajedno s glavnim tajnikom UN i svojim saveznicima u NATO-u, te sa zemaljama čiji se vojnici nalaze u BiH dogovoriti mjere koje treba poduzeti, istaknuo je Oullet. Oko 2.000 kanadskih vojnika sudjeluje u mirovnoj misiji UN u BiH. Kanada će se složiti sa zračnim napadima u BiH jedino ako postoji međunarodni plan za uspostavljanje mira i dovoljno vojnika UN na terenu koji bi ga učvrstili, rekao je Oullet. PARIZ - Više stotina osoba okupilo se u nedjelju poslije podne na pariškom trgu Trocadero (Trokadero), prosvjedujući zbog subotnjeg masakra na sarajevskoj tržnici, a potom se uputilo prema predsjedničkoj palači. Među demonstrantima bilo je više poznatih francuskih intelektualaca - Andre Glucksmann (Andre Gliksman), Bernard-Henri Levy (Bernar-Anri Levi), filmski režiser Romain Goupil (Romen Gupil), te poslovni čovjek i zastupnik u Skupštini Bernard Tapie (Bernar Tapi). Demonstranti su se okupili na poziv Pariškog udruženja protiv etničkog čišćenja, Komiteta Vukovar-Sarajevo i Studentske koordinacije protiv etničkog čišćenja. Izvikujući "vojna intervencija", oni su izrazili odlučnost da odbace politiku pasivnosti. Demonstranti se namjerava ponovno okupiti u ponedjeljak ispred Ministarstva vanjskih poslova. HELSINKI - Martti Ahtisaari izabran je u nedjelju za predsjednika Republike Finske s 53,9 glasova, službeno je priopćeno u Helsinkiju. Njegova suparnica, ministrica obrane Elisabeth Rehn dobila je 46 posto glasova. Prebrojavanje glasova je praktički završeno. Finska je po prvi put birala predsjednika na općim izborima. Ministrica obrane Elisabeth Rehn priznala je poraz na predsjedničkim izborima, izjavivši da je kandidat oporbene Socijaldemokratske stranke Martti Ahtisaari (56) pobijedio. (Hina) sv sv 070530 MET feb 94 070530 MET feb 94