RASPRAVA SA SKUPA HRVATA BIH U SARAJEVU

SARAJEVO, 6. veljače (Hina) - Skup Hrvata Bosne i Hercegovine koji se danas održava u Sarajevu, a koji organizatori nazivaju "Sabor Hrvata BiH", pozdravili su i visoki predstavnici vlasti u Sarajevu označivši ga "povijesnim". Oni su pozvali sudionike da pomognu očuvanju države koja je zajednička domovina i Hrvata i Muslimana i Srba te odbacili prigovore da "pod firmom građanske države žele stvoriti islamsku državu". Obećali su skupu suradnju i podršku vlasti. Prisutne je u ime Alije Izetbegovića pozdravio Ejup Ganić. Predsjednik Skupštine Miro Lazović zauzeo se za nastavak politike vjekovnog poštovanja, a protiv, kako je kazao, "velikodržavnih teritorijalnih ambicija prema BiH, najprije beogradskog, a zatim i zagrebačkog režima". Veleposlanica BiH u Hrvatskoj Bisera Turković uvjerena je da narod želi suživot te da u njemu mogu živjeti svi koji nisu okrvarili ruke. Skup su pozdravili predstavnici Hrvata iz Chichaga i Toronta, a pročitani su brzojavi dobrih želja predsjednika HAZU-a Ivana Supeka i Hrvatske bratske zajednice Bernarda Luketicha. Nazočnima na skupu obratili su se i fra Ljubo Lucić u ime provincije Bosne Srebrene, Anto Kovačević u ime "Sabora Hrvata Bosanske posavine", glavni tajnik Matice hrvatske Krešimir Mikolčić i drugi. Pomoćni biskup sarajevski dr. Petar Sudar podsjetio je na stav Katoličke crkve da je pravo na život i suživot ispred svih drugih. Iznio je zabrinutost Crkve za jedno od najvećih stradanja Hrvata u Bosni u njihovoj povijesti te podupro "legalne predstavnike ove zemlje u pronalaženju mira dostojnog čovjeka". Predsjednik općinskog odbora HDZ-a Sarajeva Tomislav Obrdalj označio je zaustavljanje rata prvenstvenim ciljem sudionika skupa. Ivan Vidović, predsjednik jedne općinske organizacije sarajevskog HDZ-a, govorio je o osjećaju "ostavljenosti do beznađa" sarajevske mladeži osobito intelektualne i članove bivšeg HVO-a koji je ovdje, istaknuo je, nelegalno podčinjen, i to na sramotan način u jeku borbe protiv sarajevskog kriminala. On je zatražio rješenje statusa bivše HVO brigade i mnogih mladića koji su radili po hrvatskim kulturnim i karitativnim ustanovama, a potom mobilizirani u Armiju BiH. Tražio je da im se riješi njihov status te zauzeo da se sa sarajevskog "Sabora" uputi izaslanstvo na Sabor u Livnu kako bi se postiglo jedinstvo hrvatskog naroda. Uvodno izlaganje podnio je predsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH i član Predsjedništva BiH dr. Ivo Komšić, istaknuvši da narod koji je svoju politiku odredio na izborima 1990. i zacrtao karakter svoje države na referendumu 1992. godine "ostao i bez politike i bez države". "Želimo reći da je u BiH legitimna jedino ona politika za koju se naš narod jasno opredijelio", rekao je Komšić te dodao da "nitko nema pravo dijeliti našu domovinu i pregovarati na toj osnovi u naše ime". On je istaknuo da "žele uvjeriti svijet i sve oni koji su umiješani u ovu ratnu dramu da smo kadri voditi takve pregovore koji mogu okončati rat i sačuvati narod od dalje pogibelji". On je naveo principe toga programa koji se mogu sažeti u povratak prognanih i izbjeglih, teritorijalnu i institucionalnu cjelovitost BiH ustrojenu na modernom regionalizmu i decentralizmu, suverenost naroda BiH kroz institucije države, onemogućavanje velikonacionalnih država na tlu BiH i uklanjanje razloga za uvlačenje Hrvatske vojske u rat u BiH, a time, po njemu, i za uvođenje sankcija Republici Hrvatskoj. Prema tim principima, smatra Komšić, može se napraviti zaokret u mirovnim pregovorima. Predlaže se naime transformacija BiH u složenu državu s tri ili četiri stupnja vlasti. U prvom slučaju, kantoni bi se izravno udruživali preko saveznog parlamenta, a u drugom posredno preko republika. On je kazao da se predlože 16 kantona, te tri zone s posebnim i jedna s funkcionalnim statusom (Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Neum). U takvih 11 kantona, prema riječima Komšića, postojala bi izrazita nacionalna većina jednog naroda, a u pet relativna s gotovo izbalansiranom nacionalnom strukturom. U varijanti sa četiri stupnja vlasti svaka republika bi sadržavala po dva kantona s relativnom većinom drugog naroda, što znači da republike ne bi bile etničke, kazao je Komšić. Institucije vlasti bi se strukturirale na principu razmjernosti prema popisu stanovništva iz 1991. godine, a na saveznoj razini na principu pariteta svih triju naroda. Jedno vijeće saveznog parlamenta biralo bi se jedinstveno za cijeli teritorij savezne države BiH, a drugo bi bilo kantonalno i na principima pariteta. Komšić je dalje kazao da bi se uz taj projekt pokrenuo paralelno postupak za skidanje sankcija Srbiji i Crnoj Gori vezujući ga uz dinamiku provođenja mirovnog plana. Nakon završetka rasprave najavljeno je prihvaćanje deklaracije i proglasa. (Hina) li mć 062114 MET feb 94 062114 MET feb 94