SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUMUNJSKA-POVIJEST

Nadnaslov:Pola stoljeća nakon smaknuća, maršal Antonescu u središtu spora Naslov: Rumunjske povijesne kontroverze Podnaslov:Da li je maršal Antonescu, rumunjski diktator u razdoblju od 1940-44. godine, koji je stavio svoju zemlju na stranu nacističke Njemačke u ratu protiv saveznika, "mučenik" ili "ratni zločinac", prepirka je koja je podigla buru u rumunjskoj javnosti, u nastojanjima da se revidira povijest zemlje falsificirana za vrijeme komunističkog režima. Po jednima radi se o "heroju" koji se u "svetom ratu" borio protiv SSSR-a za povrat izgubljenog dijela zemlje, po drugima, o fašističkom savezniku za čije su vladavine počinjena politička ubojstva i kojeg se okrivljuje za stradavanje židovske zajednice u Rumunjskoj. Rumunjski predsjednik drži nastojanja da se rehabilitira Antonescu "neodgovornim". Piše: Mihaela RODINA, AFP BUKUREŠT - Dok se Rumunjska nastavlja baviti revizijom svoje povijesti, falsificirane za vrijeme komunističkog režima, maršal Ion Antonescu, koji je između 1940. i 1944. godine sprovodio diktaturu, postao je predmetom sporenja: da li se, kako tvrde jedni, radi o "mučeniku", ili je pak, po mišljenju drugih, riječ o "ratnom zločincu". Došavši na vlast u rujnu 1940. godine, nakon što je Rumunjska izgubila trećinu svoga teritorija u korist SSSR-a, Bugarske i Mađarske, Ion Antonescu (1882-1946) svoju je zemlju stavio na stranu nacističke Njemačke u ratu protiv saveznika, unatoč tradicionalnim vezama Bukurešta s Parizom i Londonom. Nakon što ga je "narodni sud" osudio na smrt, maršal je 1. lipnja 1946. godine streljan u zatvoru Jilava, nadomak Bukurešta. Iako je za vrijeme komunističkog režima izbrisan iz povijesti, danas se o njegovoj ulozi naveliko raspravlja na televizijskim ekranima, u tisku i brojnim djelima. Ovo sporenje ima već i svoju prvu žrtvu: direktora rumunjske televizije, koji je prije tri tjedna dao ostavku nakon skandala izazvanog emiritanjem montiranih slika iz arhivske građe o tom razdoblju. Time se nastojalo bivšeg kralja Mihaila I, koji je dao uhititi Antonescua 1944. godine kako bi se prekinuo savez Njemačke i Rumunjske, predstaviti kao osobu odgovornu za njegovu egzekuciju. Tu su odluku u stvari donijeli komunisti. Dok je predsjednik republike Ion Iliescu nastojanja da se maršala rehabilitira nazvao "neodgovornim", nekoliko nacionalističkih udruga pokrenulo je inicijativu za podizanje spomenika Antonescuu, a namjeravaju i zatražiti "novo suđenje" za čovjeka kojeg drže "herojem". Međunaslov: Postoje li povijesne dileme o ulozi Antonescua? "Maršal Antonescu bio je izuzetan vojnik, no kao političar počinio je mnoge greške", mišljenja je Florin Constantiniu, istraživač na Institutu za povijest "Nicolae Iorga" u Bukureštu. Iako Rumunji još i danas Antonescuovu borbu za povrat Besarabije (istočna Rumunjska, danas dio Moldove) protiv SSSR-a smatraju "svetim ratom", velik broj njih mu predbacuje činjenicu da je nakon ostvarenja svoga cilja i dalje ostao u savezu s Njemačkom. "Antonescu simbolizira nadu Rumunja da vide Besarabiju pripojenu majci-domovini", objašnjava Constantiniu. "Unatoč tome, on je kriv, među ostalim i zato što je zatvorio oči nad nekoliko političkih ubojstava koje je počinila Željezna garda ( pokret ekstremne desnice), sa kojom je surađivao prije no što ga je 1941. godine zabranio." Maršal služi i kao dobar argument za one koji se suprostavljaju povratku kralja Mihaila I, kojeg su komunisti razvlastili krajem 1947. godine a koji danas živi u Švicarskoj, mišljenja je Constantiniu. Pobornici maršala tvrde kako je bivši vladar predao Antonescua Rusima i tako omogućio uvođenje komunističkog režima u Rumunjskoj. Veliki rumunjski rabin, Moses Rosen, najžešći je protivnik maršala, kojeg okrivljuje za "istrebljenje" rumunjskih Židova. Prema službenim podacima 209.000 Židova, tj. 27 posto sveukupne zajednice, ubijeno je u Rumunjskoj tijekom Drugog svjetskog rata, no polovica tih ubojstava može se pripisati vojsci mađarskog maršala Miklosa Hortija koji je okupirao Transilvaniju. "Ekscesi počinjeni protiv Židova za Antonescuove vladavine ne mogu se uspoređivati s holokaustom koji su počinili Nijemci", tvrdi Constantiniu. On se poziva na izjavu tadašnjeg velikog rabina, prema kojoj "niti jedna zemlja pod kontrolom nacističke Njemačke i fašističke Italije nije zabilježila tako male gubitke unutar židovske zajednice kao što je to bio slučaj u Rumunjskoj". "Bez obzira na to, makar se radilo i o samo jednom ubijenom pripadniku židovske zajednice, ponašanje Antonescua prema toj zajednici je za osudu", zaključuje povjesničar. (Hina) gm br 050527 MET feb 94 050527 MET feb 94