ZASTUPNIČKI DOM SABORA O HRVATSKOJ VANJSKOJ POLITICI

ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Po završetku rasprave o aktualnim pitanjima hrvatske vanjske politike i izlaganja potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske, na prijedlog oporbenih stranaka, predsjedavajući sjednice dr. Žarko Domljan odredio je stanku kako bi klubovi oporbenih stranaka mogli razmotriti predloženi tekst zaključaka o vanjskoj politici, koji je izradila zajednička višestranačka komisija. U raspravi o vanjskoj politici zastupnik SNS-a Veselin Pejnović podržao je nedavno potpisanu Zajedničku deklaraciju Hrvatske i SR Jugoslavije. Istaknuo je da Hrvatska mora aktualizirati činjenicu da na slobodnim hrvatskim prostorima, po popisu iz 1991., živi dvije trećine Srba u Hrvatskoj. To je važno, dodao je Pejnović, što nakon potpisane deklaracije službena beogradska politika spominje izraz legitimnih predstavnika Srba u Hrvatskoj. Pejnović drži da na pregovorima u Ženevi trebaju sudjelovati i zastupnici srpske nacionalnosti, te da SNS zbog svoje spremnosti i sposobnosti da ponudi kvalitetna rješenja mora sudjelovati u razgovorima na svim lokalnim razinama s predstavnicima UNPROFOR-a i Srba u UNPA područjima. Ivan Matija (SDP) naglasio je nužnost definiranja strateških interesa Hrvatske. Po njemu je potpisivanje deklaracije loš potez, jer, drži on, "za takvo što bar ne javno, još nije sazrelo vrijeme". U prilog tome ukazao je na licemjerje Slobodana Miloševića koji je netom poslije potpisivanja deklaracije izjavio da sporazum Hrvata, Srba i Muslimana nije uspio zbog toga što "Muslimani napadaju stoljetna hrvatska područja". To je licemjerje tim veće što Srbi pod okupacijom još uvijek drže jednu trećinu Hrvatske i istovremeno napadaju Hrvate u BiH, kazao je Matija. Također je istaknuo da da ubuduće uključivanje Vlade i Sabora, te drugih institucija i organa nadležnih za strategiju državnog nacionalnog interesa, kada je riječ o vanjskoj politici, mora biti praksa. Vladimir Terzić (HSLS) iscrpno je elaborirao dvije, po njemu, sukobljene koncepcije hrvatske vanjske politike. Prva je, po njemu pesimistička teza da je Srbija u boljem položaju zahvaljujući dugogodišnjem radu srpske diplomacije, a na nju se, kazao je Terzić, "oslanja i hrvatska službena politika". Druga je koncepcija po Terziću realna, odnosno da Srbija ne može biti garancija mira, te da je treba vratiti u njene granice. Što se BiH tiče Terzić drži da se treba vratiti na Vance-Owenov plan i Bosnu i Hercegovinu kao takvu staviti pod međunarodnu kontrolu. U raspravi o vanjskoj politici Milovan Šibl (HDZ) naglasio je da je hrvatska politika uvijek bila konzistentna. Ističući da je rat uvijek rat ideja, Šibl se osvrnuo i na ideje koje su tijekom 70 godina bile suprostavljene na ovim područjima, od ideje liberalizma, od koje se počela stvarati Jugoslavija, podrazumijevajući različitost naroda, kultura, vjera, pisama, gospodarstava. "Znamo kakve je rezultate tijekom 70 godina polučila ta ideja, koja je na tlu bivše Jugoslavije bila suprostavljena drugoj ideji velokosrpskog imperijalizma. Niti jedno, ni drugo za Hrvatsku nije bilo odgovarajuće, jer je treća ideja bila ideja nacionalnog oslobođenja hrvatskog naroda i njegovo vlastito pravo na državu", kazao je Šibl. On je istaknuo da je liberalna ideja, koju je zastupao Ante Marković 90-tih godina, propala na izborima, a ideja nacionalnog oslobođenja hrvatskog naroda je pobijedila. Ta liberalna ideja suživota, sada se, kazao je Šibl, prenosi u BiH. "Svatko tko ima iskustva i tko zna trebao bi znati da bez Jugoslavije ne može biti niti BiH", ustvrdio je Šibl dodajući da moramo zamisliti kakva bi to država bila. Iznoseći pretpostavke kakva bi Bosna i Hercegovina mogla izgledati ako u njoj pobijedi ideja Alije Izetbegovića tj. građanska država Šibl je upitao koja bi to vojska bila jamac demokracije i suživota triju naroda u toj državi. Za repliku na Šiblovo izlaganje javio se Dražen Budiša (HSLS) zamjerivši Šiblu što je liberalnu ideju, koja je nosila staru i novu Jugoslaviju, izjednačio s liberalnim idejama na kojima počiva HSLS. Ante Đapić (HSP), replicirajući Šiblu, kazao je da "do sada nije čuo da su prva i druga Jugoslavija stvorene temeljem liberalnih načela". Što se BiH tiče, Đapić je kazao da se Hrvatska ne može odreći onoga što je u BiH uvijek bilo hrvatsko, a to, drži Đapić, nije samo Travnik, Nova Bila, Busovača, već i Banja Luka, Derventa itd. Potom se za repliku javio Ivica Račan (SDP) ističući da je Šibl u svom izlaganju rekao nešto sporno i kompromitantno u hrvatskoj državnoj politici. Račan drži da su konfrontirane dvije ideje, ideja suživota i hrvatskog nacionalnog oslobođenja. Na ideji da nema Bosne i Hercegovine bez Jugoslavije urušava se hrvatska vanjska politika, ocijenio je Ivica Račan. "Ako je to osnova hrvatske politike, onda je to tragična osnova i zaslužuje da bude povod za širu raspravu u Saboru". Odgovarajući na replike Milovan Šibl je primjetio da ga neki zastupnici nisu sasvim shvatili, ističući da nije govorio u ime hrvatske državne politike već kao zastupnik u Saboru. "Govorio sam o hrvatskoj državnoj politici i gdje vidim njezinu konzistentnost. Rekao sam da je Jugoslavija stvorena na temelju liberalne ideje i nisam rekao da je Jugoslavija bila liberalna država. Štoviše kazao sam da politika sile isključuje liberalnu ideju suživota", kazao je Šibl. Dr. Savka Dabčević Kučar (HNS), u svojoj je replici, na stajalište da je BiH kao entitet isto što su bile druge republike bivše Jugoslavije, ustvrdila da BiH jest entitet koji je povijesno postojao van versajske i jaltske Jugoslavije. Također je upitala što je s hrvatskom državnom politikom koja je priznala BiH i izjašnjava se za održanje cjelovite BiH. Također je napomenula da nitko u raspravi nije zastupao tezu samo građanske države nego državnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Vladimir Bebić (NZ) iznio je niz kritika na službenu hrvatsku politiku, poglavito o BiH koja se po njemu ne može dijeliti u tri zasebne države. Božidar Petrač (HDZ) dao je potporu predsjedniku Hrvatske i hrvatskoj vladi u nastojanjima da mirnim putem riješe reintegraciju UNPA područja. Deklaraciju drži korakom naprijed u normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa. Posljednji u raspravi o vanjskoj politici govorio je dr. Franjo Gregurić (HDZ) ističući da treba više odgovarati i na pitanja o privremeno okupiranim područjima Hrvatske. Podržavajući Zajedničku deklaraciju i mirovnu inicijativu predsjednika Tuđmana dr. Gregurić je kazao kako se od deklaracije ne može očekivati da će dovesti do priznanja Hrvatske od strane SRJ. No, Gregurić drži "time će se otvoriti komunikacije i putevi za suradnju koja će potom dovesti do reintegracije UNPA i priznanja Hrvatske". (Hina) shš ds 021603 MET feb 94 02HHMM MET feb 94