SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠVICARSKA-EUROPA

Nadnaslov:Davos: Europa između "države blagostanja" i zapošljavanja Naslov: Europa napušta "državu blagostanja"? Podnaslov:Na potrebu da se temeljito iznova odredi pojam "države blagostanja", obzirom na željeno masovno stvaranje novih radnih mjesta zajedno s očekivanim ponovnim razvojem, ukazalo je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu više europskih dužnosnika. U Švedskoj, koja je pokrenula postepeno modificiranje svih aspekata socijalne politike, smatra se da sustav u okviru porezne politike mora biti financijski pristupačan kako ne bi djelovao kao kočnica razvoja, a primjer nedavnih reformi u skandinavskim zemljama ukazuje na "puno aktivniju upotrebu novčane naknade za nezaposlene". Piše: Philippe RIES, AFP DAVOS - Europa ne može izbjeći temeljno "novo određivanje pojma" "države blagostanja", bitnog elementa njezina modela gospodarskog razvoja, ako želi nanovo na veliko otvarati radna mjesta zajedno s očekivanim novim razvojem, izjavilo je u subotu u Davosu nekoliko europskih dužnosnika. Na problem koji je nedavno bio predmetom Bijele knjige koju je pripremilo predsjedništvo Europske komisije, podsjetio je predsjednik Bundesbanke Hans Tietmeyer: "Kako povećati ponudu radnih mjesta, ali i potražnju radnih mjesta?" Rizik je definirao švedski premijer Carl Bildt, prvak reforme u zemlji koja je dugo izgledala kao kvintesencija "države blagostanja": "Ako reformiramo sustav, kad nanovo krene razvoj u Europi, bit ćemo svjedoci pada nezaposlenosti, mnogo značajnijeg nego 80-tih godina, kad je postojao razvoj". "Država blagostanja građena je usporedo s industrijalizacijom i ima sve značajke starih industrija", podsjetio je belgijski premijer Jean-Luc Dehaene: "uniformiranje, centralizaciju, rigidnost", neprilagođene razvijenim društvima. Financiranje sustava bilo je usredotočeno na rad, što predstavlja ohrabljenje ukidanju radnih mjesta. Za Bildta, koji je u Švedskoj pokrenuo postepenu modifikaciju svih aspekata socijalne politike, "sustav mora biti financijski pristupačan u granicama porezne politike koja ne djeluje kao kočnica razvoja". On mora "dati poticaj radu i štednji jer bez njih jednostavno nema poticaja razvoja". Međunaslov: "Politička odluka i bez društvenog konsenzusa!" Glede financiranja mirovina, Europa više ne može nastaviti sa sustavima temeljenim jedino na podjeli, bez povezanosti s rezultatima gospodarstva, smatra Bildt. "Moramo osigurati veći udio privatne štednje u sustavu", što će osim toga imati za posljedicu pribavljanje gospodarskoj aktivnosti dodatnih sredstava. U području zapošljavanja treba prvo ukloniti zloupotrebe, kazao je Bildt. Kao primjer navodi skoro potpuni nestanak problema s izostajanjem s posla u Švedskoj, gdje je taj problem osamdesetih godina kulminirao s 20% izostanaka. "Mi smo očito puno zdravije društvo", rekao je on. Navodeći kao primjer nedavne reforme u skandinavskim zemljema, belgijski premijer Dehaene smatra da on doprinosi "puno aktivnijoj upotrebi novčane naknade za nezaposlene". To znači posvetiti veći dio novca formiranju prvenstava nego jednostavnom davanju naknade. Bildt ne vjeruje u opasnost od "socijalne revolucije", priznajući ipak da vlada na tome lako može izgubiti izbore. "Ljudi nisu glupi. Ne vole sustav umirovljenja koji ne može biti financiran. Prilično dobro shvaćaju gospodarstvenu situaciju", kaže Bildt. Dehaene smatra da je očuvanje "socijalne kohezije" prioritet. No, "na kraju krajeva, ako nema društvenog konsenzusa, treba donijeti političku odluku". "I, kako to dokazuje stanje u mojoj zemlji i Španjolskoj, ne možemo to uvijek postići zadržavajući socijalni mir". Prema Tietmeyeru, "udešavanje je neizbježno, ali zahtijeva veliku političku hrabrost jer nisu dovoljna teoretska rješenja". (Hina) bnš br 020630 MET feb 94 02HHMM MET feb 94