SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTOČEUROPA-BURZE

Nadnaslov:Istočnoeuropske burze sve bolje kotiraju među stranim investitorima Naslov: Procvat istočnoeuropskih burzi Podnaslov:Ponovo otvorene nakon pada komunističkog režima, praška, budimpeštanska i varšavska burza zabilježile su posljednjih dana nagli porast tečajeva, zahvaljujući sve većem interesu stranih investitora, posebice američkih, za nova rentabilna tržišta. Ključni kriteriji kod kupnji dionica istočnoeuropskih poduzeća su perspektive zarade, relativna politička stabilnost, gospodarski razvoj i propustljivost tržišta. Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Praška, budimpeštanska i varšavska burza, ponovno otvorene nakon propasti komunističkih režima, zabilježile su nagli porast tečaja posljednjih dana, izazvan posebno, kako smatraju stručnjaci, povećanim zanimanjem američkih investicijskih fondova za nova tržišta. "Istočnoeuropske burze trenutno dobro stoje jer zanimaju investitore u potrazi za novim rentabilnim tržištima, naročito američke investicijske fondove", smatra Marko Musulin, voditelj poslova vrijednosnim papirima Creditanstalta, velike austrijske banke. "Ključni kriteriji kod kupnje dionica istočnoeuropskih poduzeća su, dodao je on, perspektive zarade, relativna politička stabilnost, gospodarski razvoj i transparentnost tržišta". Praška burza, koja postoji tek osam mjeseci, trenutno je najpopularnija među zapadnim investitorima. Otvorena samo dva puta tjedno, ona obrće u prosjeku sveukupno od 75 do 90 milijuna dolara po seansi, ako se uzmu u obzir dionice dogovorene izvan službenih seansi, naročito u Beču. U mjesec dana, to jest od 16. prosinca 1993. do 20. siječnja 1994. godine, najtraženijim dionicama na tržištu porasla je vrijednost od 20% do 60%. Dionicama tvornice piva Pivovar Radegast i osiguravajućeg društva Češka Pojistovana porasla je vrijednost za 61% tijekom istog razdoblja. Tvrtka za prehrambene proizvode Čokoladovny, koju kontrolira francuska poljoprivredno-prehrambena grupacija BSN, zabilježila je porast za 60,9% a grupacija specijalizirana za proizvodnju cigareta Tabak, koju kontrolira američki gigant Philip Morris, za 50 %. Prema analizi specijalizirane revije Business Eastern Europe, burza u Pragu privukla je 1993. godine oko 200 milijuna dolara stranog kapitala. Godine 1994. očekuje se barem milijarda dolara stranog investiranja u burzu. Međunaslov: Povoljne ovogodišnje perspektive varšavske burze Međutim, više znakova upućuje na oprez, posebno očekivano smanjenje prihoda od čeških poduzeća za 15% u 1994. godini i 'price earning ratio' (odnos cijene i godišnje zarade po dionici) za 27%, puno viši nego u Mađarskoj ili Poljskoj. Tržište vrijednosti Budimpešte, ponovno otvoreno još 21. lipnja 1990. godine, jedina je burza na istoku otvorena svakog dana. Oko trideset vrsta vrijednosnih papira tamo kotira. Nakon sramežljivog početka i općenitog pada 1992. godine, burza u Budimpešti trenutno doživljava rekordni skok tečaja od 35% i to za razdoblje od polovice prosinca do polovice siječnja. Za Musulina iz Creditanstalta, "perspektiva porasta za 57% zarada mađarskih poduzeća 1994. godine i 'price earning ratia' od samo 15%, što je vrlo povoljno, objašnjava iznenadno oduševljenje operatera koji su, suprotno od Praga, u većini sitni mađarski dioničari privučeni perspektivom brze i lake zarade". Na kraju, varšavska burza, nanovo otvorena 2. srpnja 1991. godine, doživjela je jaki porast 1993. godine, izražen u dolarima, popevši se za 700% na vrlo uskom i spekulativnom tržištu ograničenom na 22 kotizirane vrijednosti. 80% posto investitora su Poljaci, koji većinom računaju na spekulativne zarade, budući da strani kapital predstavlja oko 20 posto. Za analitičare Creditanstalta, u 1994. godini perspektive varšavske burze povoljne su zbog predviđenog povećanja za 46% zarada poduzeća, novog porasta od 4,5% poljskog BNP, masovne privatizacije izvjesnog broja društvenih poduzeća koja se predviđa za ovu godinu i 'price earning ratia' od 20%. Austrijska banka preporuča međutim zapadnim investitorima zainteresiranim za istočnoeuropske burze da koriste investicijske fondove, a ne kupuju izravno na tržištima vrijednosnih papira zbog administrativnih zapreka. Burze u Ljubljani i Bratislavi također su otvorile vrata 1993. godine ali su još u zametku zbog malog broja denacionaliziranih poduzeća u te dvije zemlje. (Hina) bnš br 311325 MET jan 94 3159