- GRANIĆEVO PISMO PRESJEDAVAJUĆEM VIJEĆA SIGURNOSTI

ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić poslao je danas predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a Karelu Kovandi pismo u kojem odbacuje optužbe premijera BiH Harisa Slilajdžića o navodnoj hrvatskoj "vojnoj intervenciji" protiv BiH. Pismo potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Granića prenosimo u cjelosti (neslužbeni prijevod s engleskog): "Sa velikom zabrinutošću i žaljenjem sam primio informacije glede pisma koje je premijer Bosne i Hercegovine, g. Haris Silajdžić, uputio Vijeću sigurnosti optužujući Hrvatsku za "vojnu intervenciju" protiv Republike Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska je nedavno bošnjačko-muslimanskoj strani ponudila sveobuhvatan i podroban mirovni plan, u iskrenom pokušaju da se postigne čvrsto, održivo i trajno riješenje za krizu. Kako ste najvjerojatnije obaviješteni, taj mirovni prijedlog počinje sa obustavom vatre i ide sve do predlaganja spremnosti za de facto konfederaciju između dviju strana. Sporazum kojim se otvara put takovom prijedlogu postignut je i potpisan od dviju strana 14. rujna u Ženevi, kao dodatak javnoj Zajedničkoj deklaraciji. Najnoviji mirovni prijedlog predočen je tijekom hrvatsko-muslimanskih pregovora u Bonnu i Sankt Petersburgu, a potom razrađen i ponovo razmotren na ženevskim razgovorima nedavno održane Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji (ICFY). Bošnjačko-muslimanska strana je u međuvremenu izašla sa protuprijedlogom kojeg moja Vlada pažljivo proučava. Stoga, moja Vlada mora izraziti čuđenje zbog činjenice da je premijer Bosne i Hercegovine izabrao ovaj osobit trenutak za navođenje neutemeljenih optužbi. Čini se nadasve nelogično i neprikladno da bi Republika Hrvatska, koja u stvari predlaže i zagovara miroljubivo riješenje, u najkritičnijoj fazi pregovora oko okončanja rata u Bosni i Hercegovini, poduzela vojnu ofenzivu, a kamoli pribjegla otvorenoj vojnoj intervenciji izvana, kao što se to sugerira u pismu g. Silajdžića. Nadalje, takav bi korak bio krajnje nedosljedan sa politikom moje Vlade i išao bi protiv nje. Htio bih iskoristiti ovu priliku i podsjetiti Vijeće na tri paralelne inicijative koje Hrvatska vlada trenutno potiče: a) normalizacija odnosa sa bošnjačkim Muslimanima kao što je razrađeno u dokumentu kojeg je u Bonnu i Sankt Petersburgu predložio predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman; b) postupno poduzimanje koraka usmjerenih ka normalizaciji, izgradnji povjerenja i obostranom priznanju sa SRJ i miroljubiva reintegracija UNPA zona u skladu sa svim relevantnim rezolucijama vijeća sigurnosti UN-a, dokumentima KESS-a (S/1994/69) kao i dokumentima ICFY-a, uključujući i odluke Badinterove komisije; c) pregovori sa Republikom Slovenijom o uskoj i čvrstoj suradnji u pregovorima oko pitanja sukcesije bivše SFRJ. Moja Vlada se obratila Vijeću sigurnosti u više navrata, naglašavajući da su bosanski Hrvati najslabija i brojčano najmanja strana u sukobu u Bosni i Hercegovini, a trenutno izložena vojnim napadima i ofenzivi Armije BiH (S/26146; S/26835; S/26919). Različiti i nezavisni izvori mogli bi lako potvrditi da Hrvatsko vijeće obrane (HVO) ne poduzima ofenzive na muslimanska područja. Dapače, hrvatska područja, posebice u središnjoj Bosni i oko Žepča, nalaze se pod stalnim i nemilosrdnim napadima Armije BiH. Armija BiH nije čak poštivala niti tripartitni božićni prekid vatre. Između ostalog, ovime su Hrvati trenutno postali najveće žrtve agresije u Bosni i Hercegovini, i postavlja se pitanje Vlade i Armije BiH kao stvarno uključenih u rat protiv svojih vlastitih stanovnika različite nacionalnosti ili etničkih korijena. Izvješća UNPROFOR-a nisu potvrdila optužbe Bosanske vlade o "vojnoj intervenciji" Hrvatske vojske (HV). Naprotiv, UNPROFOR je izvjestio da nema dokaza o nekom važnijem prilivu Hrvatske vojske u ovom trenutku. U svjetlu ovih objektivnih činjenica, optužbe premijera Silajdžića treba smatrati neutemeljenim. U nekoj mjeri, slične su izjavi koju je prije nekoliko tjedana dao jedan drugi dužnosnik Bosanske vlade a koja je postala optužbom, da su kao dio kontingenta UNPROFOR-a u BiH, britanski vojnici sudjelovali u genocidu protiv bosanskog naroda. A što se tiče broja vojnika spomenutih u pismu (30.000 regularnih vojnih trupa), svatko bi, kada bi takvi navodi bili točni, zaključio da bi tada vojna situacija u središnjoj Bosni i Posavini bila potpuno drugačija. Republika Hrvatsa, čak i kada bi to htjela, ne bi si mogla dopustiti luksuz niti za to ima mogućnosti, da u drugoj zemlji razmjesti tako velik broj vojnika, kada je u isto vrijeme suočena sa stranom agresijom i okupacijom dijela njezina vlastita teritorija. Povrh svega, većina postrojbi koje navodno pripadaju Hrvatskoj vojsci uopće ne postoje. Nema 113. splitske ili 114. šibenske brigade. Isto se odnosi na 5. zagrebačku, 109. vukovarsku ili na takozvane specijalne jedinice poput Pantera, Tigrova, Crnih Legija, Vitezova ili Munja, itd. Međutim, postoji veoma ograničeni broj vojnika HV-a u blizini Dubrovnika, na položajima prema srpskim snagama i sa jedinim ciljem, a to je zaštita međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske. Ove su trupe strogo raspoređene u skladu sa sporazumima koje su vlade Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisale 12. srpnja 1992. Neke od ovih trupa, međutim, pripadaju određenim postrojbama spomenutim u pismu premijera Silajdžića. Postoji, međutim, oko 1.500 do 2.000 hrvatskih dobrovoljaca koji se bore u postrojbama HVO-a. Ove osobe - boreći se za opstanak svojih sunarodnjaka i svoju rodnu zemlju - su uglavnom podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i gotovo bi se svi oni, pod drugim okolnostima, lako mogli odrediti kao građani Republike Bosne i Hercegovine. To se svakako ne bi moglo reći za tisuće ekstremnih fundamentalista, regrutiranih iz raznih islamskih zemalja da se bore u Armiji BiH. Moja Vlada drži da bi se Vijeće sigurnosto moralo podrobnije time pozabaviti i valjano prosuditi ne samo o broju tih naoružanih ekstremista nego i o izvorima veoma značajnih vojnih rezervi koje posjeduju. Hrvatska Vlada očekuje i voljna je čekati na nepristrano i objektivno izvješće, koje bi se moglo upotrijebiti kao osnova za procjenjivanje valjanosti Silajdžićevih optužbi. Obim, oštrina i osobito vremenski trenutak za objavljivanje Silajdžićevih, očigledno neutemeljenih optužbi protiv moje Vlade, navele su me da vjerujem kako bošnjačko-muslimanska strana nije za sada voljna ili spremna prihvatiti mirovne pregovore u dobroj vjeri, nego jednostavno pokušava zbuniti međunarodno javno mijenje i odvratiti pažnju relevantnih međunarodnih foruma sa srži problema koji su pred nama. Unatoč tome, htio bih, Vaša Ekselencijo, iskoristiti vaše dobe usluge za obnovu moga poziva g. Silajdžiću da se vrati za pregovarački stol čak i prije nove runde ženevskih pregovora zakazanih za 10. veljače, i da se angažira u daljnim nastojanjima usmjerenim ka pronalaženju održivog političkog riješenja, zasnovanog na već prihvaćenim načelima i sporazumima Unije o tri jednaka konstitutivna naroda. I naposljetku, htio bih ustvrditi da je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman u dva navrta zatražio da se uspostavi potpuna, međunarodna kontrola nad svim granicama Republike Bosne i Hercegovine. Također je nekoliko puta zatražio potpunu demilitarizaciju teritorija Bosne i Hercegovine. Ovo ostaje i ostat će politika moje Vlade. Koristim ovu priliku da vam ponovo uputim izraze mog dubokog štovanja." (Hina) kv rb 301714 MET jan 94 30105