ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O VANJSKOJ POLITICI

ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske prekinuo je raspravu o hrvatskoj vanjskoj politici kako bi zajednička komisija izradila prijedlog zaključaka o vanjskoj politici, a očekuje se da će se poslijepodne o izlaganju zastupnika očitovati ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. U raspravi Slavko Meštrović (HNS) ocijenio je otvaranje ureda u Beogradu i Zagrebu neispravnim političkim potezom jer, po njemu, još nije sazrelo vrijeme za normalizaciju odnosa. Upitao je zašto Hrvatska ima namjeru "prva priznati SRJ kada ova ne priznaje AVNOJ-ske granice", a postavlja se pitanje u kojim bi granicama, ako ima namjeru, Milošević priznao Hrvatsku. Istaknuvši da je u interesu Hrvatske nepodjeljena BiH, Meštrović je kazao da je "sramota svih pregovarača legalizacija osvojenih područja u BiH i Hrvatskoj". Kazimir Sviben (HDZ) ocijenio je da su optužbe na račun Hrvatske u službi pritiska na nju, kazavši da nije suglasan s onima koji smatraju da Hrvati trebaju priznati grijehe koje nisu počinili. "Ako se tko ima ispričavati, onda se to moraju agresor i neučinkoviti svijet hrvatskim stradalnicima", poručio Sviben. On je kazao da, iako nema iluzija, treba raditi na normalizaciji odnosa sa SRJ, kao i na miru s Muslimanima. Mirko Tankosić (HNS) kazao je da Zajednička deklaracija "na drugi način ostvaruje stoljetni san Srba za prostorima bivše Jugoslavije". Mira Ljubić-Lorger (DA) rekla je da se ne može prijeći preko stavova Hrvata srednje Bosne "kao preko strančarenja", a ona smatra da je u javnosti prešućen odgovor predsjedništva BiH-a na prijedlog Ugovornog sporazuma predsjednika Tuđmana, iz kojeg se vidi, drži ona, da je moglo doći do pozitivnih pomaka. Izlaganje zastupnika HSP-a Ante Prkačin izazvalo niz replika i žučnu raspravu. On je ocijenio da je potpisivanje Zajedničke deklaracije štetno jer je ono "tzv" skinuto ispred SRJ čime je ona amnestirana. Još je veća šteta što je time izbjegnuto potpisivanje sporazuma sa Muslimanima, kazao je Prkačin upitavši zašto se tome u pregovorima nije posvetilo više pažnje u trenutku kada je 70 tisuća Hrvata u okruženju u srednjoj Bosni. U Izetbegovićevom prijedlogu nudi se savezništvo Hrvata i Muslimana i proglašenje područja pod Srbima u BiH okupiranim područjima, rekao je Prkačin napominjući da to naša strana smatra 'bogohuljenjem'. Strateški cilj Muslimana još je uvijek cjelovita BiH, a ako dođe do njezine podjele Muslimani će izabrati saveznika, a savez Srba i Muslimana mogao bi za nas biti koban, kazao je Prkačin. On drži da je strateška hrvatska pogreška podjela BiH, da je pogrešno vjerovati da će Milošević odustati od koncepta velike Srbije, što je podcjenjena snaga Muslimana kao i stav međunarodne zajednice prema podjeli BiH. Replicirajući prvi Prkačinu, Luka Bebić (HDZ) je podsjetio da BIH nije bila za konfederaciju u Jugoslaviji već za federaciju, te da je Izetbegović pregovarao u Beogradu, i upitao što bi bilo s Hrvatima da je BiH otplovila u federaciju. Ivan Kolak (HDZ) podsjetio je Prkačina da je BiH podijelio Izetbegović kada je sa okupatorom potpisao da Srbima pripada pravo da se pripoje Srbiji. Ivan Milas (HDZ) kazao je da u BiH nikada nije bilo suživota što je tragedija te države, na što se javio Pavao Tomislav Duka (HDZ) podsjetivši da franjevci u Bosni žive 700 godina. Dragan Hinić (SNS) kazao je da je neprihvatljiv Izetbegovićev prijedlog o proglašenju okupiranih područja u BiH jer Srbi imaju pravo živjeti na svojim ognjištima. Na to je Prkačin replicirao da je problem u hrvatskim i muslimanskim ognjištima koje su Srbi oteli. Marijan Jurić (HDZ) kazao je da o kartama o bosanskoj Posavini neće odlučivati hrvatski Sabor nego tamošnji narod, a Milas da je Hrvatska politika prema BiH bila politika realnog, na što je Prkačin odgovorio "bolje jedinstvena i unitarna, nego Bosna bez Hrvata". Odgovarajući na prigovor Mike Tripala o svojedobnim pregovorima Tuđman-Milošević u Karađorđevu Luka Bebić upitao ga je zašto ga ne 'žuljaju' beskrajni razgovori Miloševića i Izetbegovića u Beogradu. U replici Prkačinu Joso Škara (HDZ) kazao je da se savezništvo Muslimana i Hrvata istopilo i da svaki narod sada ima svoje interese, a da su Hrvati u BiH prisiljeni voditi rat protiv dvije vojske - srpske i muslimanske. Ante Đapić (HSP) nakon podužeg izlaganja, u kojem je kritizirao hrvatsku politiku prema Srbima i politiku prema BiH, predložio je zastupnicima da ne prihvate izvješće ministra vanjskih poslova, kao ni Zajedničku deklaraciju, jer se time, drži on, zatire sve što se u ove četiri godine postiglo, a Deklaracijom se priznaje agresor. Podsjećajući na značaj i povjesno prisustvo Hrvata u BiH, Đapić je kazao da hrvatski narod ima obvezu i potrebu da se brani i zaštiti na svom cjelokupnom etničkom prostoru. Đapićev je istup izazvao niz replika zastupnika vladajuće stranke i SNS-a koji, uz ostalo, ističu da se Deklaracijom želi mirnim putem reintegrirati privremeno okupirana područja Hrvatske. (Hina) ds 281443 MET jan 94 2878