SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠPANJOLSKA-DRUŠTVO

Nadnaslov: Reforma tržišta rada - povod općem štrajku u Španjolskoj Naslov: Reforma dolila ulje na vatru Podnaslov: Namjera novih mjera španjolske vlade u ovom, zbog velike nezaposlenosti posebno osjetljivom području, a koje podrazumijevaju i labavije zakonske propise o radu, jest lakše stvaranje radnih mjesta u zamjenu za sigurnost već zaposlenih. U nastojanju da zaustavi pogoršanje stanja u industriji te odlazak stranih investitora koji prijete da će napustiti zemlju, vlada poduzima reformu tržišta rada koja, međutim, izaziva široke otpore i strah od još veće nezaposlenosti. Piše: Dominique ORIN, AFP MADRID - Reforma tržišta rada u Španjolskoj, koju su uporno zahtijevali poslodavci i strani investitori, glavni je razlog općeg štrajka koji su za četvrtak najavili sindikati strahujući od još veće nesigurnosti radnog mjesta u zemlji okrutno pogođenoj nezaposlenošću. Tu je reformu, koja je olabavila zakonske propise o radu, usvojila na Vijeću ministara 3. prosinca socijalistička vlada u pokušaju zaustavljanja pogoršanja stanja u industriji i razuvjeravanja stranih poduzetnika koji prijete napuštanjem zemlje. Namjera tih mjera, prihvaćenih nakon neuspjeha dugih pregovora između izvršne vlasti, sindikata i poslodavaca, jest lakše stvaranje radnih mjesta u zamjenu za manju sigurnost onih koji ih već imaju. Prvi dio reforme, ukaz-zakon o novom pravilniku oko radnih ugovora, stupio je na snagu početkom godine. On omogućuje poduzećima da uposle mlade pripravnike uz novčanu naknadu nižu od minimalne međustrukovne plaće (420 dolara mjesečno), u trajanju od najviše tri godine. Primjena te mjere, namijenjene skupini posebno pogođenoj nezaposlenošću, počela je davati plodove: više od 20.000 ugovora te vrste potpisano je u petnaest dana, prenose vlasti. Reforma podrazumijeva također dva nacrta zakona kojima se modificira status radnika i omogućuje osnivanje poduzeća za rad na određeno vrijeme. Te tekstove, o kojima se od četvrtka raspravlja u Kongresu, podržava 90 posto poslanika. Međunaslov: Strah od još većeg vala nezaposlenosti Jedan od tekstova proširuje razloge smanjenja osoblja i dozvoljava, u izvjesnoj mjeri, otpuštanje bez potrebnih administrativnih dozvola. Poduzeća s manje od 300 zaposlenih moći će ukinuti 10 posto svojeg osoblja bez dopuštenja organa vlasti i u roku od 90 dana. Radnički statut dosada je predstavljao nezaobilaznu referencu kojom se uređuju odnosi između društvenih partnera. Novi tekst bi trebao prebaciti tu ulogu na kolektivne sporazume, o kojima bi se nanovo raspravljalo svake godine. Ministar za gospodarstvo Pedro Solbes izjavio je da se zemlja mora, uz pomoć te reforme, "prilagoditi potrebama suvremenog svijeta". Španjolska je članica EU koja je u posljednjih petnaest godina zabilježila najveći porast plaća. Usporedo, isplaćivanje odšteta prilikom otpuštanja također je među najvišima iako je zemlja pogođena recesijom, koju obilježava najveći porast broja nezaposlenih od 1982. godine. Prema posljednjim podacima Nacionalnog instituta za statistiku, Španjolska ima 3,5 milijuna nezaposlenih, to jest skoro 23% aktivnog stanovništva (rekordna stopa u Europskoj uniji). Sindikati, ocjenjujući tu reformu "monstrumom", tvrde kako ona neće umanjiti problem nezaposlenosti. Naprotiv, smatraju oni, pridonijet će nesigurnosti radnog mjesta i izazvati val otpuštanja. Zahtijeva se da vlada naprosto povuče svoj nacrt. Poslodavci je smatraju "previše bojažljivom" i traže veće olakšice kod otpuštanja. U bezbroj navrata su strana poduzeća koja posluju u Španjolskoj, posebno američka i japanska, iznosila pritužbe na rigidnost zakonskih propisa o zapošljavanju, a neka su čak zaprijetila napuštanjem zemlje. (Hina) br 281153 MET jan 94 2852