DVOJBA ALŽIRSKE VOJSKE: PREUZETI SVU VLAST ILI PRONAĆI CIVILNOG PREDSJEDNIKA DRŽAVE

PREDSJEDNIKA DRŽAVE ALŽIR, 27. siječnja (AFP/Hina) - Alžirska vojska, samo četiri dana prije isteka mandata sadašnjeg kolegijalnog državnog čelništva, nalazi se pred delikatnim izborom: ili preuzeti svu vlast ili pronaći civila za predsjednika države koji će voditi zemlju u trogodišnjem prijelaznom razdoblju do organiziranja ponovnih općih izbora. Prvorazredni politički činitelj, alžirska vojska nije prestala naglašavati svoj "republikanski" značaj i on će joj bez sumnje biti važan pri odlučivanju o tome da nekog od svojih pripadnika postavi na čelo države u slučaju da ne pronađe kandidata - civila. Alžir se tako nakon neuspjele nacionalne konferencije sazvane da bi političke stranke u punom suglasju pronašle rješenje krize koja potresa zemlju, vratio dvije godine unazad. U siječnju 1992. Alžir je bio suoćen sa sličnom situacijom: trebalo je u samo nekolko dana pronaći nasljednika Šadlija Bendžedida koji je dao ostavku, i ponovno uspostaviti političko "suglasje" nakon što su poništeni prvi višestranački parlamentarni izbori, nakon ćega je uslijedilo raspuštanje stranke pobjednice - Islamskog fronta spasa (FIS). Kao i u siječnju 1992. novog šefa države bira Visoko vijeće sigurnosti a mora ga odrediti najkasnije u ponedjeljak. To vijeće je prema ustavu iz 1989. savjetodavni organ. Četiri najutjecajnija člana tog tijela su aktivni ili umirovljeni vojnici: general-bojnik Haled Nezzar, koji je ujedno i član Vrhovnog državnog komiteta - kolegijalnog šefa države, zatim tu je ministar obrane umirovljeni general Lemin Zerual, ministar unutrašnjih poslova i umirovljeni pukovnik Selim Saadi te na kraju šef glavnog stožera general-bojnik Mohamed Lamari. U Visokom vijeću sigurnosti su još četiri člana kolegijalnog predsjednika, kao i ministri vanjskih poslova, pravde i gospodarstva. Iznenadno odustajanje nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Abdelaziza Buteflike (59), koji je prvo prihvatio a zatim odbio da bude službeni kandidat za šefa države, poremetilo je planove sadašnjih vlasti. Da nije odustao Buteflika bi vojsci omogučio da ostane u pozadini i da se ne uključuje izravno u upravljanje državom. Nakon odustajanja Buteflike nije objavljeno ime niti jednog drugog kandidata. No u alžirskim političkom krugovima u četvrtak su se spominjala tri imena visokih časnika alžirske vojske koji bi mogli biti određeni na položaj šefa države. To su Lamin Zerual, Rašid Benjeles i Selim Saadi. Lamin Zerual (53) je prije šest mjeseci došao na položaj ministra obrane. U dva je navrata javno istupio i zatražio od političkih stranaka da "u suglasju pronađu političko rješenje" u što kraćem roku. Potvrđujući neutralnost vojske u političkim igrama Zerual je upozorio da ona neće ostati "indiferentna" niti "prekriženih ruku" pred opasnim posljedica koje bi mogle nastati iz postojeće krize u zemlji. Rašid Benjeles (54), bivši zapovjednik ratne mornarice i ministar transporta, bio je svojevremeno jedini član nekad jedine političke stranke u zemlji - Fronta nacionalnog oslobođenja, koji je zatražio da predsjednik Šadli Bendžedi smjesta odstupi nakon krvavih nereda u listopadu 1988. godine. Nakon toga Benjales se povukao iz političkog života ali je zadržao veze sa svojim nekadašnjim drugovima po oružju. Selim Saadi (58) umirovljeni pukovnik, ministar unutrašnjih poslova od rujna 1993. bio je svojevremeno ministar poljoprivrede, zatim teške industrije. Prati ga glas da je odlučan čovjek, energičan i autoritaran. U zadnjim javnim govorima Saadi je u više navrata podvukao potrebu "uspostavljanja autoriteta države" i "izgradnje jake države" iz čije bi uprave bili "iskorijenjeni" vojnici. (Hina) mm mm 272305 MET jan 94 2753