ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOG SABORA USVOJIO POMORSKI ZAKONIK

ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora današnji je, drugi dan rada završio večeras usvajanjem prvog zakonika. Nakon izjašnjavanja o pedesetak amandmana, zastupnici su, naime, usvojili Pomorski zakonik kojim se na sustavan način kodificira pomorsko pravo. Pomorski zakonik u svojih 1054 članka objedinjuje ranijih šest zakona i veliki broj podzakonskih akata. Zakonom se uređuju, pojasnila je zamjenica ministra pomorstva, prometa i veza, dr. Ljerka Mintas-Hodak, odnosi javno-pravnog karaktera koji se odnose na pojedine dijelove mora, unutrašnje more, teritorijalne vode, epikontinentalni i gospodarski pojas. Uređuju se također i odnosi upravnopravnog karaktera, odnosno sigurnosti plovidbe, kao i odnosi privatnopravng karaktera. Ljerka Mintas-Hodak posebno se osvrnula na odredbe kojima je uređeno pomorsko dobro, a kojemu je inače osnovna svrha komunikacija mora i obale, odnosno omogućavanje svakome da s obale može pristupiti moru i s mora kopnu. "Pomorsko dobro opće je dobro i izvan bilo kakvog vlasničkog režima. Na njemu nitko ne može imati ili stjecati pravo vlasništva", kazala je zamjenica ministra pojašnjavajući da tradicionalno, pomorsko dobro seže do dosaga najvećeg vala za vrijeme nevremena ili šest metara od obale. Iako je pomorsko dobro bilo detaljno uređeno i bilo je zabranjeno stjecanje prava vlasništva i u vrijeme socijalizma, napomenula je Ljerka Mintas-Hodak, u to je doba pomorsko dobro bilo uzurpirano pa su na samoj obali čak građene vikendice i vile, ograđivale se plaže i slično. Protiv svih koji su nezakonito stekli pravo vlasništva nad dijelom pomorskog dobra, nadležni će organ - javno pravobranilaštvo, pokrenuti postupak kako bi se utvrdilo da je to dio pomorskog dobra, odnosno da je to opće dobro. U višesatnoj raspravi zastupnici su najviše prigovora uputili na odredbe kojima se utvrđuje pomorsko dobro. Marin Mileta (HDZ) zatražio je detaljnu analizu pomorskog dobra, a Mato Arlović (SDP) uspostavljanje katastra pomorskog dobra. Na prigovore više zastupnika da u Pomorskom zakoniku nisu predviđena sredstva za naknade za eksproprirane i zakonito izgrađene objekte na pomorskom dobru, Ljerka Mintas-Hodak je kazala da je takvih objekata malo, odnosno da će najveći dio "doći pod udar zakona" jer su nezakonito izgrađeni, pa naknada za njih neće biti ni potrebna. Zastupnički je dom poslije podne prihvatio i Zakon o osiguranju kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja poslova u društvima koja se bave osiguranjem imovine i osoba. Zakon omogućuje četiri oblika organiziranja osiguravajućih društava - dioničko društvo za osiguranje, društvo za uzajamno osiguranje, vlastito društvo za osiguranje i javno društvo za osiguranje. Na suprotne prijedloge Mladena Vilfana (HSLS), koji je predlagao povećanje temeljnoga kapitala za osnivanje društava i Mirka Tankosića (HNS), koji je predlagao njegovo smanjenje, zastupnici su se odlučili za prijedlog Vlade i kao iznos temeljne glavnice društvima koja se bave poslovima osiguranja života utvrdili milijun njemačkih maraka u protuvrijednosti u domaćoj valuti, a za obavljanje više vrsta osiguranja dva milijuna DEM. Zastupnički dom prihvatio je danas i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji. Zastupnici su večeras otvorili i raspravu o Prijedlogu zakona o morskim lukama, koji je u prvom čitanju, a tu će raspravu nastaviti na sutrašnjoj sjednici. (Hina) ds 272103 MET jan 94 2750