ZASTUPNIČKI DOM USVOJIO ZAKON O ODVJETNIŠTVU I ZAKON O IZVLAŠTENJU

ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske drugog je dana rada nakon kraće rasprave usvojio Zakon o odvjetništvu i Zakon o izvlaštenju. Samostalnost i nezavisnost odvjetnika koja se jamči Zakonom o odvjetništvu, istaknuo je ministar pravosuđa Ivica Crnić, u funkciji je razvoja demokracije i zaštite ljudskih prava. To se postiže, dodao je, jamčenjem "imuniteta" odvjetnika, odnosno nemogućnošću pozivanja na kaznenu odgovornost za mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći, ali nasuprot tome mogućnošću pozivanja na odgovornost za štetu nanesenu stranci. Novina je zakona i omogućavanje specijalizacije odvjetnika i mogućnost osnivanja odvjetničkih društava te obvezno osigranje odvjetnika za štetu nanesenu trećim osobama čime se stranka štiti od propusta odvjetnika. Obrazlažući amandmane koje su podnijeli na prijedlog tog zakona zastupnici su u raspravi posebno istaknuli da je riječ o dobro sročenom prijedlogu zakona koji odvjetništvo prilagođava novom ustroju Republike Hrvatske. Samostalnim odvjetništvom i nezavisnim sudstvom, pohvala je Elija Martinčića (IDS), možemo ići u Europu. Kraću je raspravu međutim izazvala odredba o obveznom osiguranju odvjetnika od odgovornosti za štetu koju bi mogli prouzrokovati obavljanjem odvjetništva. Tako su zastupnici Zvonimir Jurić (HDZ), Marin Mileta (HDZ) i Boris Kandare (HSP) tražili ukidanje, sužavanje ili slobodan izbor odvjetnika u primjeni te odredbe, obrazlažući da se tim institutom odvjetništvo svrstava u 'opasne' djelatnosti. Odgovornost i zaštita stranke, koja je tom odredbom predviđena za odvjetnike, drži ministar Crnić, morat će se proširiti i na sve djelatnosti u kojima će jačati privatna praksa. Korištenjem prava suspenzivnog veta Županijski dom Sabora vratio je na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu Konačni prijedlog zakona o izvlaštenju. Govoreći o primjedbama na taj zakonski prijedlog, ministar Ivica Crnić je kazao da se tražilo preciznije određenje slučajeva u kojima se nekretnina može izvlastiti. Precizno određenje, odgovorio je, nije stvar zakona iako i on taksativno nabraja neke slučajeve, na pr. izgradnju objekata gospodarske infrastrukture, zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata i slično. Odgovarajući na primjedbe da se izvlaštenje ne može provesti u korist fizičkih osoba, Ivica Crnić je rekao da se ne treba bojati fizičkih osoba već bi bilo dobro da imamo osobe koje bi samostalno mogle ulagati u tako značajne objekte. Zakon je vraćen i zbog pitanja tko utvrđuje kada postoji interes Republike Hrvatske, kazao je ministar Crnić pojašnjavajući da kada je riječ o u zakonu nabrojenim objektima taj interes utvrđuje hrvatska Vlada uz prethodno mišljenje županijske skupštine uz pridržavanje prostornog plana te uz mišljenje Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma. "Zakon sa svim kontrolnim mehanizmima čvrsto je jamstvo da se neće dirati u pravo vlasništva", zaključio je Crnić. I dok je Petar Bosnić (NZ) u raspravi kratko ocijenio da taj zakon treba podržati, Mato Arlović (SDP) drži da se njime sužava pravo vlasništva što nije u skladu s Ustavom i Općom deklaracijom o pravima čovjeka. Na to je upozorio i Boris Tepšić (HSLS) koji drži da se pravo vlasništva može ograničiti samo iznimno, kao što kaže Ustav u slučaju kada je u pitanju interes i sigurnost Republike Hrvatske, priroda, ljudski okoliš i zdravlje ljudi. Odgovarajući na te primjedbe ministar Ivica Crnić je rekao da je riječ o dva sukobljena interesa, o zaštiti privatnog vlasništva i o interesu Republike Hrvatske gdje je teško pronaći ravnotežu. Crnić je opetovao da sudjelovanje većeg broja osoba u raspravi o zahtjevu za izvlaštenje jamči da se privatno vlasništvo neće zakinuti izuzev ako nije u interesu Republike Hrvatske. (Hina) ds 271304 MET jan 94 2757