IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA

ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - VJESNIK: "Hrvatska delegacija nije nas htjela primiti" Andrea Latinović razgovarala je s Antom Kovačevićem i Ikom Stanićem, predstavnicima Hrvata bosanske Posavine koji su sudjelovali na razgovorima u Ženevi u sastavu državnoga bosansko-hercegovačka izaslanstva, ali kao 'samostalno izaslanstvo '. Anto Kovačević ističe kako ih službeno hrvatsko izaslanstvo uopće nije nije prihvatilo i objašnjava: "Posljedice nametnute podjele BiH najviše osjećaju upravo Hrvati bosanske Posavine i srednje Bosne. Jer, dvije trećine Hrvata u Bosni ostalo je izvan proglašene republike Herceg-Bosne, bez ikakva rješenja. (...) Mi mislimo da je ključ hrvatskog pitanja u BiH - zatvaranje bosanskog koridora u Posavini. Tako pada koncept velike Srbije i podjele Bosne". Stanić dodaje kako su na Saboru Hrvata bosanske Posavine ovlašteni da ih zastupaju u sastavu hrvatskog izaslanstva koje ih je trebalo primiti kao paritetno izaslanstvo. "Ali nisu nas htjeli primiti, a onda smo odlučili da nastupimo u sastavu bosansko-hercegovačke delegacije, ali kao samostalna delegacija, kako bismo mogli obraniti odluke Sabora Hrvata bosanske Posavine", dodaje Stanić. Kovačević ističe kako je u Ženevi od Alije Izetbegovića traženo da zaustavi ofenzivu na Lašvansku dolinu jer bi to "bio znak dobre volje za suživot na ovim prostorima. Mi smo za regionalizaciju i cjelovitu BiH koja neće biti etnički čista". Dodaje kako su o tome razgovarali i s generalima Antom Rosom i Rasimom Delićem, "jer samo zajednički možemo opstati". Drži sukob Hrvata i Muslimana umjetnim i insceniranim "kako bi se amnestiralo Srbe od njihovih zločina. Sukob sa Srbima je stvaran i traje desetljećima. I dalje mislim da je moguć suživot Hrvata i Muslimana u Bosni". Na pitanje o zločinima koji su učinjeni Stanić odgovara kako će onaj koji ih je počinio morati odgovarati. Na pitanje o međusobnu povjerenju odgovara kako će se ono s vremenom vratiti i dodaje: "Gledajte, Muslimani će se boriti za bosansku Posavinu jer oni drugu državu nemaju. Isto tako i Hrvati". Stanić ocjenjuje kako u slučaju podjele Bosne Hrvatska nema šanse jer se polazi s pozicije osvojenog. "Naša je šansa jedino u političkim pregovorima", ističe Stanić. Na kraju razgovora Anto Kovačević komentira sporazum Hrvatske i 'SRJ' i kaže: "Mislim da s četnicima nije moguće napraviti hrvatsku državu. Ovo je prvi put u povijesti da se takvo što događa. (...) Srbi neće priznati nikakvu Hrvatsku, makar ona bila od Zagreba do Samobora, a takva bi Hrvatska njima najviše i odgovarala!" VEČERNJI LIST: "Braća po materi" ilan Jajčinović svoju kolumnu počinje prepričavanjem fabule romana 'Braća po materi' za koji kaže da ga mnogi, i sa srpske i s hrvatske strane drže paradigmom sudbine odnosa Hrvata i Srba. Zatim se osvrće na srpske komentare sporazuma u Ženevi. Navodeći kao primjer komentar TV Srbije, lista Politika te 'prve drugarice Srbije' - Mirjane Marković, novinar piše: "Beogradske izjave radosti novo su javno izražavanje nade kako Hrvati i Srbi ponovno mogu biti 'braća'". Novinar podsjeća i na skup u 'Mimari' i komentira: "Sudionici 'egzotičnog putovanja' pristigli u tihe salone zagrebačkog zdanja golubinje boje vjerojatno nisu vjernici Politike i beogradske inačice 'katedrale duha', obožavatelji prve drugarice Srbije. No, možda i ne hoteći, oni zajedno s njima propagiraju novu 'strategiju zaborava'. Jer se misli da kada Hrvatska zaboravi, onda nema potrebe ni opraštati". Uozoravajući na sve one "koji i danas oplakuju svoje mrtve, koji se bezdomni potucaju kojekuda, kojima je od svega ostao tek goli život", Jajčinović u nastavku piše: "Nitko ne može vratiti mrtve. Njihovu smrt ne može oprostiti netko bezličan kao narod ili država. To mogu učiniti samo njihovi najbliži. Bez njihova oprosta svi beogradski pozivi kako bi Hrvati i Srbi opet postali 'braća', bit će dočekani s gnjevom, gorčinom i gnušanjem (pa i na srpskoj strani, jer i poginule Srbe oplakuju njihove majke). Ako su Hrvati i Srbi više od stotinu godina (osamdeset službeno) bili 'braća', ili barem 'braća po materi', rat je pokazao da je vrijeme da napokon postanu ono što zapravo jesu - susjedi", zaključuje Milan Jajčinović. LOBODNA DALMACIJA: "to se krije iza sukoba u IDS-u?" U povodu raskola na sjednici Skupštine Istarske županije prilikom rasprave o ustrojstvu županije, list prenosi razgovore s Ivanom Jakovčićem i Eliom Martinčićem, "čelnicima struja". Ivan Jakovčić, među inim, kaže kako njegov koncept profesionalizacije "znači da se neki pojedinci konačno moraju izjasniti hoće li biti zastupnici, hoće li raditi u svojim privatnim tvrtkama ili biti članovi Županijskog poglavarstava". Navodne manipulacije prilikom glasovanja ne drži ozbiljnima, kaže kako je glasovanje bilo potpuno tajno i ocjenjuje: " (...) očito je da su oni koji su dali povjerenje mome konceptu podržali politiku koja je IDS dovela na političke pozicije koje danas stranka ima u Hrvatskoj". Elio Martinčić ističe kako je struja kojoj je on na čelu - "a tvrdim da sam na čelu intelektualne elite Istre" - u sukobu s populističkom strujom. "Sukob ima i ideološki karakter u kojemu se moja struja zalaže za regiju s naročitim stupnjem autonomije, dok neki politički egzibicionisti nude utopije i brkaju pojmove regije i autonomije, koja bi, prema onome kako je obrazlažu, značila stvaranje države u državi", ističe Martinčić. Ocjenjuje Jakovčićev prijedlog neracionalnim i birokratskim te stranim istarskom mentalitetu, "kao što je Istranima strana svaka politička karizma i ambicija za liderstvom". Drži da se iza Jakovčićeve koncepcije krije istarski župan "gospodin Delbianco koji hoće akumulirati vlast. IDS ne može dopustiti da nema kontrolu nad županom jer mu to jamče rezultati izbora. Činjenicu, pak, da je Jakovčićeva struja dobila potporu glasovanjem, mogu tumačiti indoktrinacijom i manipuliranjem zastupnicima", kaže na kraju Elio Martinčić. GLOBUS: "Nismo smjeli potpisati sporazum sa Srbima prije no što je Srbija" 28. I. 1994. Vlado Varušić razgovarao je s Draženom Budišom, predsjednikom HSLS-a, u povodu potpisivanja ženevske deklaracije. Dražen Budiša u podužem interviewu ističe kako je Hrvatska pogriješila što pristaje na otvaranje Ureda dok nas 'SRJ' nije priznala u našim granicama. Na pitanje novinara ne ispada li Hrvatska smiješna ovim sporazumom jer amnestira svojeg krvnika, agresora, Budiša odgovara: "Doista, čini mi se da hrvatska politika postaje sve manje vjerodostojna, da ovakvim sporazumom gubimo ugled i nacionalno dostojanstvo, a zauzvrat ne dobivamo ništa. Dakle, slažem se s tom vašom ocjenom". Ocjenjuje kako deklaracija izaziva sumnju kod Muslimana u njenu dobronamjernost.(...) "Bojim se da se sporazum ne predstavi kao čin hrvatsko-srpske solidarnosti pred, navodnom, opasnošću islamskog fundamentalizma. Još uvijek smatram, ne da su Muslimani naši 'prirodni' saveznici, nego da su to postali spletom povijesnih okolnosti i činjenicom da je Srbija agresor i na Hrvatsku i na Bosnu". Na pitanje kakvo uređenje Bosne predlaže Budiša odgovara: "Hrvati, kao najmalobrojniji narod u BiH, trebali bi imati paritetnu vlast, dok bi se teritorijalna podjela trebala temeljiti i na poštivanju etničkih načela, ali ne i na stvaranju posebnih država. Zašto, uostalom, BiH ne bi bila decentralizirana, podijeljena na određen broj županija?" (...) Na kraju razgovora Budiša se dotiče previranja unutar HSLS-a i njegove navodne ponude ostavke. "Ostavku nisam ponudio", kaže Budiša dodajući kako se raspravljalo o kadrovskim pitanjima i da je prevladalo mišljenje "da treba očuvati kontinuitet stranke ". Ističe kako će se ponovno kandidirati za predsjednika stranke i, govoreći o padu popularnosti stranke, upozorava na medijsku kampanju protiv HSLS-a "s tezom da ako napadamo vlast, napadamo i Hrvatsku". Na pitanje novinara hoće li tražiti prijevremene izbore kaže: "Ne, zasad. Naše inzistiranje na izborima sigurno bi udaljilo datum njihova održavanja". (Hina) sp 271000 MET jan 94 27114