IZLAGANJE DR. MATE GRANIĆA O AKTUALNIM PITANJIMA HRVATSKE VANJSKE POLITIKE

POLITIKE ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - "Mirna reintegracija privremeno okupiranih teritorija, unapređenje i sređivanje odnosa sa susjedima - a pritom, u ovom trenutku, osobito zaustavljanje muslimanske ofenzive u središnjoj Bosni, te uključivanje u europske integracije bili su i ostali glavni ciljevi hrvatske politike", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granića govoreći poslijepodne na sjednici Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske o aktualnim pitanjima hrvatske vanjske politike. Kada je riječ o položaju Republike Hrvatske u svijetu, posljednjih su tjedana Predsjednik Republike osobno, Vlada i diplomacija bili posve zaokupljani i najviše su napora ulagali u sređivanje odnosa sa susjednim zemljama, naglasio je dr. Granić. Različitim intenzitetom u određenim trenucima, ali istom predanošću, rekao je dr. Granić, radili smo na sređenju, u nekim slučajevima na počecima, u nekima pak na otklanjanju još preostalih prepreka na putu potpunu sređivanju - odnosa sa zemljama iz našeg neposrednog ili daljnjeg susjedstva: s BiH, sa SR Jugoslavijom (Srbijom, Crnom Gorom), sa Slovenijom, Italijom pa i Makedonijom. Možemo s ponosom istaknuti da sa nekim našim susjedima više nemamo što sređivati već samo unapređivati - pritom poglavito mislim na Madžarsku i Austriju, kazao je dr. Granić dodajući da valja istaknuti da smo istodobno ulagali i ulažemo mnogo da približimo uključenje Hrvatske i u brojne europske i svjetske tokove. Najavio je da će se početkom veljače sastati s talijanskim ministrom vanjskih poslova Beniaminom Andreattom u Rimu, te da se uskoro namjerava pokrenuti akciju za odgovarajuće uključivanje u proces nazvan Partnerstvo za mir pod okriljem NATO saveza, a i bilateralno i u okvirima KESS-a vode se brojni razgovori o regionalnim sigurnosnim aranžmanima i na Sredozemlju i ovom dijelu Europe. Sređeni odnosi sa susjedima, regionalni sigurnosni aranžmani, sudjelovanje u Partnerstvu za mir te priključenje europskom savezu i samom NATO-u, uz ulazak u gospodarske aranžmane, dio su mreže kontinuiranih akcija i logičnih ciljeva hrvatske vanjske politike, naglasio je dr. Granić. U tom sklopu posljednjih dana najviše pozornosti u našoj ali i stranoj javnosti izazvala je Zajednička deklaracija potpisana u Ženevi 20. siječnja. Prije toga jednako toliku pozornost pobuđivali su naši pregovori s muslimanskom stranom. No, valja još jednom jasno reći da Hrvatska ni skime ne vodi razgovore ili pregovore na štetu nekog trećeg, odnosno odsutnog", istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova. Kad je riječ o Hrvatskoj, precizirao je dr. Granić, cilj i jednih i drugih pregovora je normalizacija hrvatsko-srpskih odnosa kao i međunarodnih odnosa sa SR Jugoslavijom te trajno uređenje općih hrvatsko-muslimanskih odnosa. U te smo razgovore ušli vođeni načelima svoje mirotvorne politike i obvezama što slijede iz sudjelovanja u međunarodnoj mirovnoj konferenciji. Ali u svakom smo trenutku bili duboko svijesni da je agresivni rat u sklopu projekta 'velike Srbije' glavni uzrok i jedino stvarno izvorište krize i svih stradanja na ovim prostorima, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. U ovom smo razdoblju i stoga prioritet davali odnosima s Muslimanima, a stanoviti ali ipak vrlo važan rezultat zasad smo postigli u odnosima sa srpskom stranom. Međutim, neosporna je činjenica i dokaz naših prioriteta da smo muslimanskoj strani nudili i uz određene uvjete i dalje nudimo, mnogo više. 'Ugovorni sporazum o uspostavi trajnog i cjelovitog mira između hrvatskog i bošnjačko-muslimanskog naroda u BiH i temeljima zajedničkog života', kakav im je predsjednik Tuđman opetovano predlagao u Bonnu, Bruxellesu i Ženevi, predložak je trajnog sređenja odnosa, naveo je dr. Granić. No, unatoč takvim ponudama, upozorio je dr. Granić, u pregovorima s Muslimanima zasad još nema zadovoljavajućeg pomaka, koji bi u pravu perspektivu i kontekst stavio i pomak u odnosima sa srpskom stranom. Dubokok sam uvjeren u tu mogućnost i učinit ćemo sve da se to i postigne, jer normalizacija odnosa s Muslimanima i njihovom državnom cjelinom, u ratu, a pogotovo u miru, od strategijske je važnosti i interesa za Hrvate i Republiku Hrvatsku, rekao je dr. Granić. On je ocijenio da je ženevska Zajednička deklaracija važan politički dokument, možda i ključan korak u normalizaciji odnosa dviju država - potpisnica, i značajan doprinos počecima uspostave trajnog mira, stabilnosti i sigurnosti u ovom dijelu Europe. Bude li postojala dobra volja sa srpske strane, taj će dokument odrediti budući tijek normalizacije stanja u obje države i normalizacije odnosa dviju država, a jednako tako i položaja manjina u tim državama. U njoj se spominju međudržavni odnosi, uspostavljaju se uredi, govori se da se dvije strane rukovode načelima povelje UN i osnovnim dokumentima KESS-a u uspostavi dobrodusjedskih odnosa. Uz to, službenom izjavom Beograda Srbi u Hrvatskoj pozivaju se da svoje odnose urede s hrvatskim vlastima u Republici Hrvatskoj. Time je učinjen prvi, ali bitan korak u normalizaciji odnosa Zagreba i Beograda, koja bi imala završiti uspostavom i diplomatskih veza. Međutim, to je i važan korak u omogućavanju mirne reintegracije UNPA zona u ustavno-pravni, politički i gospodarski sustav naše države, čime bi i efektivno bila zaokružena cjelovitost suverene Republike Hrvatske, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova. Važno je naglasiti, istaknuo je dr. Granić, da i sveobuhvatna bonska ponuda muslimanskoj strani, a jednako tako i Zajednička deklaracija vrlo dosljedno slijede temeljni smisao i logičku nit Mirovne inicijative predsjednika Tuđmana. Međutim, rekao je dr. Granić, dok ćemo s jedne strane nastaviti daljnju normalizaciju odnosa sa srpskom stranom, s druge ćemo strane ponovno pokrenuti dijalog s Muslimanima o svim bitnim pitanjima: od teritorijalnog određenja dvaju entiteta buduće države, oslobađanja zatočenika i normalizacije humanitarnog stanja - poglavito potpune slobode kretanja humanitarnih konvoja, sve do općeg uređenja odnosa, odnosno usklađivanja našeg bonskog prijedloga i njihova odgovora što su nam ga uručili nedavno u Ženevi. Bonski prijedlog ostaje naša trajna ponuda - prijedlog dogovora i sporazuma u interesu kako oba naroda tako i mira u ovom dijelu Europe. Međutim, ukazao je dr. Granić, trenutno ponašanje muslimanske strane pokazuje nedostatak stvarne volje za trajnim i sustavnim rješenjem hrvatsko-muslimanskih odnosa, kao i uspostavom odgovarajućih odnosa s hrvatskom državom. Postoje vrlo jasni znaci da muslimanska strana želi obezvrijediti i odbaciti ženevske dokumente o uspostavi i ustroju Unije republika Bosne i Hercegovine. U pregovorima, a još više ponašanjem na terenu, upozorio je dr. Mate Granić, muslimanska strana pokazuje kako nije spremna priznati jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH kao ni sve neprijeporne stečevine borbe hrvatskog naroda i ostvarenja njegova prava na samoodređenje, izraženih i uspostavom HR Herceg-Bosne. Sadašnja muslimanska ofenziva u srednjoj Bosni najočitije dokazuje nedostatak te stvarne volje, a otkriva i prave nakane sadašnjeg muslimanskog vodstva: protjerivanje Hrvata s njihovih povijesnih i etničkih prostora u srednjoj Bosni. Dr. Granić je istaknuo da to Predsjedniku, Saboru i Vladi Republike Hrvatske daje pravo i nameće obvezu da slijedom Ustava i vlastite savjesti učine sve na političkom, diplomatskom, humanitarnom i svakom drugom legitimnom planu kako bi se ne samo zaustavila ta nesmiljena ofanziva već i osigurala trajna prisutnost i opstojnost Hrvata i zajamčio im se život dostojan čovjeka na tim povijesno, etnički i civilizacijski hrvatskim prostorima u Bosni i Hercegovini. Jer Hrvati moraju ostati u svojim domovima u središnjoj Bosni - u interesu Hrvatske, u interesu BiH, i u interesu mira u ovom dijelu Europe, rekao je dr. Mate Granić. Unatoč svemu, on je još jednom pozvao bosansko-muslimanske predstavnike da u dobroj vjeri nastave s pregovorima kako bi se došlo do trajnog i pravičnog rješenja za sve strane i kako bi se vratio mir u Bosnu i Hercegovinu. Dr. Granić je napomenuo da je za posljednjeg susreta predsjednika Tuđmana i Izetbegovića postignut određeni napredak kad je riječ o pristupu moru bez da se dovodi u pitanje teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske. Postignut je i okvirni dogovor o Mostaru te hidroenergetskom sustavu na Neretvi. Međutim, ostaje bitni problem središnje Bosne gdje su zahtjevi bosansko-muslimanske strane bili ultimativni i onemogućili svaki dogovor. Osobito su Izetbegovićevi iznenadni zahtjevi u središnjoj Bosni dovodili u pitanje i samo načelo, po kojemu Hrvatima u BiH ima pripasti 17,5 posto teritorija, upozorio je dr. Granić. U nastavku izlaganja potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova govorio je o odnosima sa Slovenijom. Ocijenio je da je jučerašnji sastanak u Ljubljani premijera i ministara vanjskih poslova dviju susjednih država po mnogo čemu bio velik korak u otklanjanju prepreka u uzajamnim odnosima. Pritom je naveo da je od otvorenih pitanja, moguć i do ljeta izgledan, kompletan sporazum o nuklearki Krško; usklađen je Sporazum o trgovini kao okvir buduće razmjene na načelima slobodne trgovine, kao i Sporazum o platnom prometu; za nekoliko bi se dana mogli riješiti i imovinsko-pravni odnosi; pojašnjena su i približena stajališta o Ljubljanskoj banci, dovršeni su ili su vrlo blizu sporazumi o zračnom prometu, ribolovu i kulturno-prosvjetnoj suradnji. Kroz sporazume o zapošljavanju i socijalnom osiguranju, koji su također pred dovršenjem, rješavat će se i pitanje zapošljavanja hrvatskih državljana u Republici Sloveniji. Najavio je da će zajednička komisija nastaviti rad na određivanju granične crte, a hrvatska je strana Sloveniji uručila pismeni prijedlog o Piranskom zaljevu s nizom zanimljivih rješenja kad je riječ o policijskoj, carinskoj i ekološkoj kontroli kao i ribarenju. Dogovoreno je da se delegacije na istoj razini ponovno sastanu u Zagrebu 7. veljače kako bi potpisale već usaglašene sporazume i nastavile dijalog. Govoreći o odnosima s Italijom, odnosno o predstojećem susretu s talijanskim ministrom vanjskih poslova Andreattom u Rimu 3. veljače dr. Granić je rekao da je želja Hrvatske da se tom prigodom otklone svi preostali nesporazumi u odnosima dviju država i time dade novi poticaj dobrosusjedstvu dviju država. U nastavku dr. Granić je kazao da je posjet Vijeću Europe, tijekom kojeg je vodio brojne složene ali i vrlo korisne razgovore, pokazao razumijevanje za naš položaj ali i da Hrvatska najviše može i mora učiniti sama za sebe. Hrvatska ostaje u statusu posebnog gosta u Vijeću Europe, a promjena tog statusa ovisit će o razvoju stanja, poglavito o prirodi i tijeku raspleta u BiH, pojasio je dr. Granić. On je također istaknuo da Hrvatske pridaje veliku važnost nedavnom sastanku na vrhu zemalja članica NATO saveza te rekao da nadu ulijeva izražena svijest tog saveza o uzajamnoj ovisnosti, sigurnosti svih demokratskih europskih država te načelna spremnost na postupno proširenje članstva. Dodao je da su načela i ciljevi Partnerstva za mir u biti sukladni hrvatskim stajalištima i dugoročnim interesima te ih stoga Hrvatska pozdravlja i izražava spremnost za odgovarajuće uključenje u provedbu te inicijative. Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić ukazao je da Hrvatsku u sljedećem razdoblju očekuju vrlo složene zadaće i novi veliki izazovi. Mogući su brzi prodori ali i dugotrajne frustracije u provedbi naše temeljne politike. Bit će nužne brze odluke, brze reakcije i još brže prilagodbe okolnostima kako bismo optimalno ostvarili naše strategijske ciljeve. Mi izlazimo iz rata, a ulazimo u mir i u Europu, svjesni da su još jake sile što nas vuku natrag. Dvije su riječi pritom presudne: nacionalno jedinstvo i budućnost naroda i države. Pozivam vas stoga da se ujedinimo i uzajamno podržavamo u zajedničkom nam cilju, odnosno da ne dopuštamo da se otvaraju svađe između prošlosti i sadašnjosti, kako ne bismo u jednom trenutku ustanovili da smo izgubili budućnost, zaključio je dr. Mate Granić. (Hina) ds 261715 MET jan 94 26180