RAD NE KRŠKO I NJEZINO DJELOVANJE NA OKOLIŠ

ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Nuklearna elektrana Krško je u četvrtom tromjesječju 1993., ispustila u okoliš znatno manje radioaktivnih tvari no što je to inače dopušteno, a zagrijavanje vode rijeke Save bilo je ispod 2 Kelvinova stupnja, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske. Po istraživanjima zagrebačkog Instituta "Rugjer Bošković", radiološki utjecaj NEK-a gotovo je zanemariv, a od ukupno izmjerenog umjetno prouzročenog zračenja, primjerice u Jesenicama na Dolenjskem, tek je 2,5 posto posljedica rada nuklearke. Odjel za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada zagrebačkog Sveučilišta ustvrdio je da su u emisiji radioaktvinih plinova, nastalih pri procesima u nukleranim reaktorima, zastupljeni samo jod (I-131) i ksenon (Xe-133) u vrijednostima od 0,01, odnosno 0,1 od dopuštenih, dok je ostalih radionuklida toliko malo da je ta količin praktički nemjerljiva. Prošle su godine tri međunarodna povjerenstva pratila rad NE Krško i dala pozitivno mišljenje o njezinoj sigurnosti, te preporuke za poboljšanje opreme i organizacije čime bi se postojeći visok nivo pouzdanosti održao dugoročno, kazao je načelnik Odjela nuklearne sigurnosti u Ministarstvu gospodarstva mr. Ivo Valčić. Siguran rad NE Krško definiran je tehničkim specifikacijama, a u slučaju da ta sigurnost postane smanjena operateri poduzimaju korektivne zahvate ili, ako je potrebno, zaustavljaju rad nuklearke, izvijestio je zamjenik direktora NEK-a Josip Aralica. Na upit o tome zadovoljavaju li postojeća seizmička rješenja, Aralica je kazao da nema većih problema, a da se bolja rješenja traže neovisno o izvješću međunarodnih povjerenstava. Pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Vladimir Kramberger kazao je da su troškovi polovanja NE Krško povećani, no da trenutačne finacijske teškoće ne ugrožavaju sigurnost rada. Po njegovim riječima, slovesnka Uprava za nuklearnu sigurnost, čiju mjerodavnost Hrvatska prihvaća, odobrila je da NEK, nakon izmjene goriva, nastavi s radom. Potrebno je prikupiti sredstva za redovito servisiranje NEK-a, pa se postojeći dug Hrvatske elektropivrede nastoji riješiti raznim mogućnostima plaćanja, kazao je Kramberger. Predviđeno je da hrvatska strana od ukupnog duga (39 milijuna njemačkih maraka) do kraja kolovoza vrati 30 milijuna. U vezi s isključenjem dalekovoda radi otklanjanja kvarova, rečeno je da to neće zahtijevati trenutačno isključenje, te je slovenskoj strani predloženo da se radovi odgode do početka veljače. (Hina) mc 261518 MET jan 94 2636