ABDELAZIZ BUTEFLIKA PRIVREMENI PREDSJEDNIK ALŽIRA?

ALŽIR, 23. siječnja (AFP/Hina) - Nekadašnji alžirski ministar vanjskih poslova Abdelaziz Buteflika (59) na čelu je popisa ličnosti koje se u toj zemlji spominju da bi mogle sljedeće tri godine obnašati dužnost predsjednika države. U utorak i srijedu u Alžiru će se održati skup pod nazivom "Nacionalna konferencija sporazuma". Taj bi skup trebao, prema osnovnom prijedlogu o nacionalnom sporazumu, odabrati ličnost koja će sljedeće tri godine prije svega raditi na pripremi novih općih izbora i pokrenuti gospodarstvo zahvaćeno snažnom recesijom. Izgledi Buteflike da bude izabran na taj položaj su umanjeni nakon odluke Fronta nacionalnog oslobođenja, čiji je član Centralnog komiteta, da ne sudjeluje u radu nacionalne konferencije. Među ličnostima koje se u političkim krugovima spominju kao kandidati za položaj privremenog šefa države su nekadašnji ministar vanjskih poslova iz doba predsjednika Šadlija Bendžedida 62-godišnji Ahmed Taleb Ibrahimi, zatim pukovnik u mirovini i sadašnji ministar unutrašnjih poslova Selim Saadi (58), te liječnik i pukovnik u penziji, nekadašnji šef jedne vojne oblasti za vrijeme rata za nacionalno oslobođenje od 1954. do 1962. Jusef el Hatib. On sada predsjedava Odboru za nacionalni dijalog, tijelu koje je imalo zadatak pripremiti "Nacionalnu konferenciju sporazuma". Abdelaziz Buteflika rođen je u marokanskom gradu Užda. Bio je kandidat za nasljednika predsjednika Huarija Bumedijena nakon njegove smrti u siječnju 1979-te, ali je tada izabran pukovnik Šadli Bendžedid. Ministar vanjskih poslova Alžira Buteflika je postao 1963. kada je imao 29 godina. Prije toga 1962. bio je ministar omladine i športa. Alžirsku diplomaciju vodio je bez prekida do 1978. godine. Od 1981. proveo je šest godina u egzilu, da bi se 1989. vratio u zemlju i postao član Centralnog komiteta Fronta nacionalnog oslobođenja, nekada jedine političke stranke. Konsenzus koji sadašnja alžirska vlast pokušava ostvariti organiziranjem nacionale konferencije doveden je u pitanje nakon što su najjače oporbene stranke odlučile da na tom skupu ne sudjeluju. No usprkos tome konferencija će se održati a na njoj bi se vlast trebala prenijeti sa sadašnjeg Visokog državnog komiteta (kolektivno predsjedništvo) na novo tijelo koje će se zvati Državno predsjedništvo. Sudjelovanje na nacionalnoj konferenciji prvo je otkazao Front socijalističkih snaga (FFS), a sljedio je Front nacionalnog oslobođenja (FLN). Prema izjavama organizatora "Nacionalna konferencija sporazuma" bi trebala utvrditi glavne pravce trogodišnjeg prijelaznog razdoblja nakon kojeg bi se ponovno organizirali opći i predsjednički izbori. Još uvijek nije izvjesno hoće li najjača oporbena stranka Islamski front spasa (FIS) izravno ili posredno, preko nezavisnih ličnosti, sudjelovati u radu skupa. U međuvremenu je i Okupljanje za kulturu i demokraciju (RCD) objavilo da se prikljanja "frontu odbijanja" i da neće sudjelovati na nacionalnoj konferenciji. Na općim izborima koji su održani 26. prosinca 1991. FIS, FLN i FFS su bile jedine tri političke stranke koje su u prvom krugu dobile sjedišta u parlamentu. Sve tri stranke su se žestoko usprotivile poništenju izbornih rezultata i ostavci predsjednika Šadlija Bendžedida. FLN i FFS su sudjelovale u "dijalogu" s vlastima u pripremi nacionalne konferencije ali su tražile prije svega oslobađanje svih zatočenih fundamentalista, uključujući i vođe Islamskog fronta spasa, te ukidanje izvanrednog stanja. Vlasti su proteklog tjedna usvojile neke mjere koje znaće "ublažavanje" postojećeg režima, pa su tako oslobođena 780 zatoćenika. Ali to nije imalo gotovo nikakav odjek među oporbenim strankama koje su ih ocijenile "nedovoljnim". Vlasti bi se stoga mogle suočiti s predstavnicima udruženih pokreta te s predstavnicima dvije funademntalističke političke stranke - Pokret za islamsko društvo (MSI - Hamas) i Pokret za islamsku renesansu (MRI) - koje su jedine do sada najavile sudjelovanje u radu "Nacionalne konferencije sporazuma". (Hina) mm 231553 MET jan 94 2358