ŽUPANI O RATNIM ŠTETAMA I USTROJSTVU ŽUPANIJSKIH UREDA

ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Rad komisija za popis i procjenu ratnih šteta te zapažanja i problemi pri ustrojavanju županijskih ureda bile su teme današnjeg radnog sastanka župana i nadležnih ministara, održanog pod predsjedanjem ministra u Vladi Ivana Majdaka. "Posebne komisije za velike privredne sustave, javna poduzeća, te komisije za štete nanesene Hrvatskoj vojsci, MUP-u i na kulturnoj baštini pri kraju su sa svojim radom, ali je dosta teškoća u radu županijskih komisija", kazao je predsjednik Republičke komisije za popis i procjenu ratnih šteta Jure Brajković. Razlog tome je, istaknuo je, preustrojavanje lokalne samouprave i nedostatak stručnjaka. Zamolivši župane da potaknu rad na popisu i procjeni ratnih šteta, tajnik Republičke komisije Ivan Novačić je kazao da je do sada na poticanje tih aktivnosti utrošeno 180 tisuća njemačkih maraka, te da je u ovoj godini već doznačeno 60 tisuća DEM za pomoć pri kompjutorizaciji u 14 županija najjače pogođenih ratnim štetama. Župani su u raspravi upozorili na problem financiranja komisija, na potrebu koordinacije između općina i županije kao i potrebe koordinacije između komisija za popis i procjenu ratnih šteta i ureda za obnovu te na problem kreditiranja obnove. Upozoreno je također na pojave da poduzeća traže reviziju procjene šteta, jer ulaze u pretvorbu, a ima i slučajeva kada je procijenjena vrijednost poduzeća dva puta manja od prvotno prijavljene ratne štete. Stoga se župan zadarsko-kninski Šime Prtenjača založio za objedinjavanje bilanci pretvorbe i ratnih šteta, a predložio je da se kao osnova za kredit omogući i hipoteka na zemljište za koje će se jamčiti potvrdom županije ili bivših mjesnih zajednica. Zalažući se za jedinstvenu metodologiju, župan sisačko-moslavački Đuro Brodarac je istaknuo da na nivou države mora postojati tijelo koje će na osnovu toga utvrditi kriterije prema kojima će se dobivati sredstva za obnovu. Šibenski župan Paško Bubalo zamijetio je da su uvjeti za dobivanje kredita sve teži, a župan vukovarsko-srijemski Matej Janković nekorektnim je ocijeno odnos Hrvatske kreditne banke za obnovu, jer su kamatna opterećenja na kredite do 34 posto. Virovitičko-podravski župan Stjepan Mikolčić upozorio je pak da se pri raspodjeli sredstava nailazi na banalne administrativne teškoće te naveo primjer Voćina i Četekovaca u kojima nije realiziran niti jedan kredit jer se od ljudi traži jamstvo, a sva im je imovina uništena. Župan osječko-baranjski Branimir Glavaš ocijenio je da je na popisu ratnih šteta u toj županiji učinjeno gotovo sve, dok su hrvatska Vlada i HKBO učinile malo ili ništa. Zapitao je pritom kada će u Osječko-baranjsku županiju biti doznačena sredstva HKBO-a, kada će Vlada osigurati sredstva za izgradnju porušenog Dravskog mosta te zatražio hitnu sanaciju Slavonske banke. Na upit župana bjelovarsko-bilogorskog Tihomira Trnskog što je sa štetama nastalim djelovanjem HV-a i štetama od UNPROFOR-a i njegove prisutnosti, Ivica Novačić je odgovorio da se radi o ratnim štetama i da se one evidentiraju po posebnom obrascu. U raspravi o ustrojstvu županijskih ureda rok za njihovo osnivanje ocijenjen je izuzetno kratkim, da se kasni s pratećim propisima i napucima, te iznijeto niz primjedbi o zapošljavanju novih ljudi u tim uredima i službama, problemu plaća, osnivanju ispostava, te o nejasno razdvojenim nadležnostima između županija i općina i gradova. Ministar uprave Jurica Malčić kazao je da je rok za ustrojstvo županijskih ureda izuzetno kratak, ali i da se čini sve kako bi do 1. veljače ti uredi počeli raditi. Kako u tome nema iskustava, kazao je Malčić, to je područje koje će do kraja uobličiti tek praksa, a koncept će se mijenjati i prilagođavati kako se budu uočavali i nedostaci. Malčić je posebno upozorio da treba razgraničiti i odvojiti poslove državne uprave od poslova samouprave, odgovarajući time i na niz primjedbi o odnosu županija i općina, o potrebi većih ingerencija županijske skupštine te na prijedlog da pročelnici ureda budu i članovi poglavarstava i tako odgovorni i županijskim skupštinama. Niz primjedbi da će zbog prelaska na koeficijente i zbog niskih plaća stručnjaci odlaziti u općinske službe, jer općine mogu same određivati plaće pa su tako u nekima te plaće izuzetno visoke, Branimir Glavaš sažeo je u ocjeni da "politika malih plaća uzrokuje negativnu kadrovsku selekciju i uprava će nam postati nekvalificirana, neefikasna, glomazna i slaba i na kraju podmitljiva". Problem kadrova, plaća, nejasnih ingerencija i slično, drži župan požeško-slavonski Antun Bagarić dovest će do povećanja administracije za 30 do 40 posto, ali i njene neefikasnosti. Na niz primjedbi o centrima koji ispostavljeno obavljaju drugostepene poslove, kao što su inspekcije i slično, ministar Malčić je istaknuo da su oni izravno pod nadzorom ministarstava i nikako ne mogu biti u županijama jer oni kontroliraju i županijske urede. Ako oni pak ne obavljaju svoj posao kako treba, onda se, poručuje Malčić, treba obratiti nadležnom ministarstvu. (Hina) mn 221550 MET jan 94 2277