PRIJEDLOG ZAKONA O ODVJETNIŠTVU PREDVIĐA OSNIVANJE ODVJETNIČKIH DRUŠTAVA

ODVJETNIČKIH DRUŠTAVA ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Prijedlogom novog zakona o odvjetništvu, koji ide u drugo čitanje na predstojeću sjednicu hrvatskog Sabora, osigurat će se provedba ustavnog postulata o odvjetništvu kao samostalnoj i neovisnoj službi, ocjena je ministra pravosuđa Republike Hrvatske Ivice Crnića. Država praktički neće imati gotovo nikakvog utjecaja na rad odvjetnika. Oni će kontrolu svog rada organizirati kroz odvjetničke komore i kroz interne sudove koji će prosuđivati etičnost i uopće ponašanje odvjetnika u pružanju pravne pomoći, rekao je Crnić. U tom smislu su oni i slobodni u pogledu ugovaranja naknade, dakle, država ne određuje naknadu odvjetniku nego nju određuje komora, ali odvjetnik ne bio smio ugovarati naknadu izvan onoga što mu Komora dopusti. Ministar Crnić naglašava da se zakonom uvodi jedan sasvim novi institut - odvjetničko društvo. Dva ili više odvjetnika moći će osnovati odvjetničko društvo kao pravnu osobu i moći će zapošljavati, prema svojim potrebama, odgovarajući broj odvjetnika koji će kod njih biti u radnom odnosu. "Slikovito rečeno to je nešto slično onome što smo gledali u seriji 'Zakon u Los Angelesu'", dodao je, kazavši da će upravo otvaranje takovih društava omogućiti specijalizaciju odvjetništva. "Ulazimo u sasvim novi pravni svijet, svijet trgovačkih društava, svijet otvorene trgovine i slobodnog poduzetništva i mnoge stvari moramo učiti od početka, a u tom svijetu mnoge se stvari ne mogu provesti ako nema specijalizirane pravne pomoći. Dakle, pomalo će nestajati odvjetnici sveznalice, a stvarat će se sloj odvjetnika koji će biti specijalisti za pojedina područja", kazao je Crnić, napominjući da je to trend i u drugim djelatnostima, primjerice u medicini. "Zakon predviđa instituciju obveznog osiguranja odvjetnika od odgovornosti za štetu koju bi svojim propustima mogli nanijeti strankama. Od 1. siječnja 1995. odvjetnici bi morali plaćati osiguranje i ako se utvrdi da su svojoj stranci nanijeli neku štetu, stranka bi mogla štetu naplatiti od osiguravajuće organizacije", rekao je ministar Crnić. "Pri izradi zakona imali smo u vidu rješenja iz razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, međutim, treba reći da institucija odvjetništva u Hrvatskoj ima zaista veliku tradiciju", kazao je Crnić. Već u Vinodolskom zakoniku (1288. g.) spominju se odvjetnici, ljudi koji su u to vrijeme bili pismeni, koji su znali pravo i koji su zastupali svoje sumještane. Institucija odvjetništva se razvijala kroz stoljeća i moderno odvjetništvo na tlu Hrvatske imamo i u 18. i u 19. stoljeću. Odvjetništvo je bila jedna od službi koja je uspjela i u prošlom režimu sačuvati u osnovi svoj dignitet. "Mislim da smo, uzimajući u obzir hrvatske tradicije i europska iskustva, ponudili dobar tekst zakona", ocijenio je ministar pravosuđa. U pripremi zakona sudjelovali su i odvjetnici, kazao je ministar Crnić, napominjući da je predsjednik Odvjetničke komore Hrvatske Mario Kos naglasio, kada su vođene rasprave o zakonu, da, prvi puta nakon 1945. godine, Komora i Ministarstvo pravosuđa kao stručni nositelj posla imaju zajednički stav i zajednički prijedlog. (Hina) ds 201129 MET jan 94 2047