TRIBINA: HRVATSKO-MAKEDONSKE VEZE DANAS I U BUDUĆNOSTI

ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - O hrvatsko-makedonskim vezama danas te mogućnostima njihovog proširivanja i unapređivanja govorili su večeras u zagrebačkom Muzeju Mimara makedonski veleposlanik akreditiran u Republici Hrvatskoj prof. dr. Dimitar Mirčev te akademici Dalibor Brozović i Stjepan Antoljak. Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva i Hrvatsko-makedonsko društvo prijateljstva organizirali su večerašnju tribinu kojom se istodobno započelo i s ovogodišnjim slijedom redovitih tribina Koordinacije na kojima gostuju veleposlanici stranih zemalja akreditirani u Republici Hrvatskoj. Makedonski veleposlanik je, izrazivši svoje štovanje Hrvatskoj zbog prinosa produbljivanju hrvatsko-makedonskih odnosa, ocijenio da su "trenutačni odnosi dviju zemalja izrazito dobri i demokratski utemeljeni na političkoj i kulturnoj razini, ali nedostatni u području gospodarske razmjene". S tim u vezi, veleposlanik Mirčev istaknuo je da je prošlogodišnja gospodarska razmjena Hrvatske i Makedonije iznosila samo 70 milijuna američkih dolara, pri čemu je Makedonija zabilježila manji suficit. Dodao je da je "istodobno razmjena sa Slovenijom iznosila oko 300 milijuna američkih dolara". Veleposlanik Mirčev drži da se "usprkos objektivnim poteškoćama, posebice prometnim, gospodarska suradnja dviju zemalja može poboljšati". Po njegovim je riječima, "makedonska vlada poduzela već konkretne korake predloživši Hrvatskoj uvođenje zone slobodne trgovine". Istaknuo je da odnosi dviju država još uvijek nisu regulirani međudržavnim sporazumima, te da bi njihovo potpisivanje dalo značajan prinos gospodarskoj i inoj suradnji. Govoreći o sadašnjem trenutku Makedonije, veleposlanik Mirčev kazao je da ga označava politička stabilnost, ali i određene poteškoće u provođenju novih zakona koji su sustavno izmijenili dosadašnje makedonsko društvo. Dodao je da je međunarodnim priznavanjem Makedonija konačno dobila ravnopravan položaj koji će joj omogućiti i reguliranje nekih još neriješenih odnosa sa susjednim zemljama, posebice s Grčkom i Srbijom. Akademik Dalibor Brozović govorio je o sustavnim kulturnim vezama Hrvatske i Makedonije te istaknuo "veliko značenje Hrvatske i njezinih intelektulaca u razvoju makedonskog književnog jezika", spomenuvši se, primjerice, Josipa Juraja Strossmayera, Koste Racina i Miroslava Krleže. Predsjednik Hrvatsko-makedonskog društva prijateljstva akademik Stjepan Antoljak ukazao je na brojne mogućnosti proširivanja međusobne kulturne i znanstvene suradnje Hrvatske i Makedonije, naglasivši važnost sustavnog upoznavanja javnosti dviju zemalja, kako s osobama koje su tu suradnju u prošlosti sustavno promicale, tako i s onima koji se za njezin nastavak te poboljšavanje zauzimaju danas. (Hina) mn 192204 MET jan 94 1936