SERVIS POSEBNIH NASLOVA ČESI-GLAZBA

Nadnaslov: Mozartov omiljeni grad odzvanja glazbom Naslov: Glazbeni život Praga Podnaslov: Glazbeni Prag danas je bogatiji za brojna mjesta na kojima se može čuti ozbiljna glazba, dok glazbena kulisa postaje turističkim dekorom grada. No, zbog merkantilizma i turističkog booma koji obilježavaju kraj komunizma, kao i pojavom niza malih privatnih agencija što nude posao glazbenicima, sve je izraženija osrednjost i nekvaliteta ponuđenih koncerata. Piše: Daniel PRIOLLET, AFP PRAG - Kad bi se danas vratio, Mozart bi bio zadovoljan da Prag, njegov omiljeni grad, odzvanja glazbom, ali bi mu veselje umanjila sve izraženija osrednjost koncerata do koje dolazi zbog merkantilizma i turističkog buma - obilježja kraja komunizma. Dok Pariz, Rim i New York privlače turista kabareima sa strip-teaseom, praške agencije nude koncerte u dvoranama ili crkvama, većinom u srcu starog grada. Jednostavni drveni stol ispred ulaza u crkvu služi za prodaju karata. Maleni plakati i prospekti mame znatiželjnike s ulica da čuju kvartet Mozarta, Haydna ili Beethovena. Općenito gledano turist se ne žali: "Došli smo u Prag da čujemo glazbu, i to je dio paysagea", objašnjava francuska turistkinja. Studenti sviraju komornu glazbu, ponekad na minus deset stupnjeva, u ulici Čeletna ili Karlova, koja vodi prema Karlovom mostu, sa zdjelicom položenom pred njima na pločniku. Sve to predstavlja "glazbenu kulisu, zvučni dekor turističkom Pragu", konstatira Zdenek Palencek, klasični pijanist i profesor na Nacionalnom glazbenom konservatoriju. Kao brojni češki glazbenici, Baršunastu je revoluciju dočekao s olakšanjem. "Prije revolucije postojale su samo dvije nacionalne koncertne agencije. Među glazbenicima vladala je nemilosrdna konkurencija kako bi dobili angažman. No, vladala je korupcija i veze, te, izuzev velikih umjetnika međunarodnog ugleda, nisu uvijek najbolji uspjevali doći do angažmana", kaže on. Dobra strana stvari jest da smo danas svjedoci širenja malih privatnih agencija koje nude posao glazbenicima, iako ih loše plaćaju. "Tržište se proširilo", kaže taj pijanist, "ali prisustvujemo sve većem broju bezimenih i nekvalitetnih koncerata". Međunaslov: Rijetki luksuz posjete opernim kućama S malo više od milijun stanovnika, Prag ima tri opere, Narodno kazalište, gdje se izvode djela čeških kompozitora Smetane, Janačeka i Martinua, Državnu operu, nekada kazalište Smetana, i kazalište Tyl, u kojem je Mozart postavio svog Don Juana, neobično preimenovano u Državno kazalište. No, cijene prate rastući interes, rasporedivši se između 250 i 900 kruna (8 do 30 dolara), luksuz koji većina stanovništva rijetko sebi može priuštiti uz minimalni dohodak od oko 65 dolara mjesečno. Naročito se u operama češće sreće stranca nego Čeha. Kvalitet predstava, napravljenih s malo sredstava i ne previše talentiranim umjetnicima, ponekad ne zadovoljava. Crkve osuđene na tišinu iz ideoloških razloga prije 1989. godine, otvorile su se organizatorima koncerata, u potrazi za jeftinim dvoranama. Koncerti se nižu u Svetom Nikoli i na Loretti. "Najčešće je to barokna glazba, laka za slušanje, bez izazova u interpretaciji", žali Palenček. Ima iznimaka, kao Sveti Jakov, koji svake nedjelje ujutro privlači publiku vjernika, u koju se umiješaju i stranci, na veliku misu s orguljama, orkestrom i zborom, unutar jedne od najljepših baroknih građevina glavnog grada. Župnik Svetog Jakova ponosan je na svoje vjerske službe i opire se agencijama i organizatorima koncerata. Priča se da je jednom morao otpraviti jednog koji je od njega tražio da skrati propovijed kako ne bi preopteretio program predviđen za turiste... (Hina) br 190749 MET jan 94 1953