SPLITSKI SKUP O BRŽOJ IZGRADNJI MARINA

SPLIT, 18. siječnja (Hina) - Izgradnja marina na obali i otocima za koje se, sudeći barem po brojnim pismima namjere, zanimaju investitori iz Njemačke i Italije, bila je glavna tema danas u Splitu održane rasprave stručnjaka iz ministarstava turizma, graditeljstva i okoliša, prometa i veza i Ministarstva inozemnih poslova s čelnicima dalmatinskih županija, županijskih komora i poglavarstava dalmatinskih općina. Na brojne primjedbe s terena, koje su ponovili i podžupan dubrovačko-neretvanski Frank Burmaz i načelnik općine Lastovo Leo Katić, da nedonošenje odgovarajućih zakona, ( koji su još u Saboru na čitanju, a neki ni tamo) odbija zainteresirane investitore i usporova dotok stranog kapitala, inž. Gordana Butković iz Ministarstva graditeljstva i dr. Velimir Šimčić iz Ministarstva turizma upozorili su da je i po propisima iz 1989. godine, dok se ne donesu novi, moguće obavljati sve predradnje i dogovore sa stranim investitorima. Oni su, međutim, napominju, dužni, kako je to uobičajeno u svjetu, osim pisma namjere dati i ozbiljnija jamstva o svojoj zainteresiranosti za ulaganja u Hrvatsku te dokaze o bonitetu svojih tvrtki. U raspravi se čulo da su stranci gotovo isključivo zainteresirani za izgradnju marina na otocima, dok su hrvatski stručnjaci skloniji gradnji marina na obali, kako bi se sačuvali otoci, iako se ne može oderći potreba pažljivog ulaganja u marine i na otocima. Dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, po riječima njihovih dožupana Krune Peronje i Franka Burmaza, iznimno su zainteresirane za gradnju marina, ali će se, ističe Peronja, inzistirati na potpunoj zaštiti okoliša. Leo Katić sa Lastova i drugi turistički djelatnici kritizirali su prijašnji način izgradnje marina, koje su mahom u lukama i često uništavaju starine i okoliš, U zgradnji marina na obali prednjači Šibensko-drniška županija. Kako je izvijestio njezin župan Paško Buble, ondje ih je već dovršeno sedam, a u izgradnji su marine u Rogoznici i Tribunju, u čijem financiranju, uz strani kapital, sudjeluju zagrebačka INA i šibenski TEF. Moguće su lokacije na otocima Žirje, Kapri i Zlarin. (Hina) gk 181839 MET jan 94 1832