IZVOR IZ HRVATSKOG TISKA

ZAGREB, 17. siječnja, (Hina) - VJESNIK; "Što donosi Ženeva" Aleksandar Milošević u uvodnom komentaru iznosi predviđanja o predstojećem sastanku triju strana u Ženevi, navodi argumente pesimista i optimista, i tvrdi kako prognoze o najslabijoj poziciji hrvatske strane ne stoje. "Svoje ustrajavanje na mirnom političkom rješenju krize hrvatska strana ne temelji na vojno-strateškim pozicijama nego na civilizacijskim i političkim, na kojima se temelji sustav međunarodne zajednice u Europi i svijetu. Bude li trebalo, hrvatska će strana u Ženevi znati kada treba odlučno stati i reći da ustupaka i popuštanja više nema. Međutim, dok god postoje makar i teoretske mogućnosti za mirno rješenje krize, hrvatska će strana, bez obzira govore li Zagreb ili Mostar, težiti miru. Hoće li se na prostorima bivše Jugoslavije stvoriti nekoliko novih država ili će Bosna ostati unijom, manje je važno. Narodi će i dalje živjeti jedni uz druge i jedni s drugima, i to je činjenica koju Hrvatska ne zaboravlja. Zato i ustrajava na političkom rješenju i pregovorima", ističe na kraju Aleksandar Milošević. VEČERNJI LIST; "Škrt sam u obećanjima", Deana Knežević je o novom poreznom sustavu razgovarala s dr. Zoranom Jašićem, ministrom financija. Komentirajući raspravu o porezima, dr. Jašić napominje kako "u tržišnom gospodarstvu svaki poduzetnik mora voditi računa o tome da država mora stvarati pretpostavke za njegov razvitak i da to plaća porezom. Među poreznim obveznicima je Zakon izazvao oštru raspravu o visini poreza, i to je u redu. Obrtnik koji posluje u Zagrebu, ako smatra da mu je prirez previsok, možda će donijeti odluku da se preseli. To može potaknuti mobilnost faktora proizvodnje, što je jedna od osnovnih značajki svakog tržišnog gospodarstva, a gradsko poglavarstvo razmišljat će hoće li prirez smanjiti. Uvođenje poreza na dohodak jasno je pokazalo, na primjer, gdje se do sada manipuliralo s donacijama, što je bilo osobito izraženo u športu i estradi", objašnjava ministar. Na pitanje može li se očekivati redefiniranje osnovice za oporezivanje, kaže kako treba razlikovati porezni sustav i poreznu politiku. Po ministrovu mišljenju, novi Zakon o porezu na dohodak "daje veću šansu za automatsku kontrolu poreznih obveznika". Kao sadašnju otežavajuću okolnost uvođenja novog poreznog sustava navodi istodobnu promjenu u lokalnom ustroju vlasti: "Postavlja se pitanje optimalne podjele rada između republike, županija i lokalne samouprave, čije funkcije još nisu do kraja iskristalizirane". Ministar Jašić upozorava kako ne treba računati ni s kakvim drastičnim promjenama u Zakonu, dodajući kako je porezna osnovica odraz naših materijalnih mogućnosti. Prihodi od carina u strukturi proračuna su mali, ali ministar Jašić ističe kako je nafta, koja ulazi u strukturu cijene svih proizvoda, oslobođena poreza. Drugi problem kod carina je neadekvatna kontrola i spora naplata po carinskim deklaracijama, kaže dr. Jašić, najavljujući akcize na alkohol i naftne derivate, jer računaju na veću popunjenost proračuna iz tog izvora. "Vlada je odlučila uspostaviti kontrolni sustav natječaja i ponuda. Samo na taj način može se osigurati da će ono što Vlada plati doći do krajnjeg korisnika jer svaki zastoj isplata znači zastoj u gospodarstvu", objašnjava ministar financija način raspodjele proračuna: "Slijedom tih uputa, sredstva će biti strogo centralizirana i neće više biti poslova preko otvorenog računa. Neće se moći sredstva iz proračuna koristiti izvan zacrtane namjene. Porezna uprava i financijska policija mnogo će sveobuhvatnije kontrolirati naplatu". Po mišljenju mninistra financija: "Porez je cijena državne egzistencije i građanin mora imati utjecaj na tu cijenu. Ako me pitaju je li stopa previsoka, moram im vratiti protupitanjem - kontroliraju li rashode njihovih lokalnih samouprava i jesu li svjesni toga da njihov župan želi imati veću plaću od predsjednika Republike". Novinarka je napomenula kako sada pod povećalo dolaze i takozvani paraproračuni, što ministar ocjenjuje pozitivnim pomakom, a također najavljuje usavršavanje mehanizma kontrole u prikupljanju državnih prihoda. Govoreći o proračunu za ovu godinu, podsjeća na iskustvo s prošlogodišnjim koji su uspjeli ostvariti, a to će im iskustvo sada poslužiti. "No taj proračun mora biti veći od prošlogodišnjeg, s obzirom na neke neophodne investicije", kaže dr. Jašić i dodaje kako o razvoju prilika ovisi hoće li proračun biti ratni ili mirnodopski. Porez na plaće "se može smanjiti ako bude više discipline u rashodima županijskih i lokalnih proračuna", napominje dr. Jašić, naglašavajući na kraju razgovora kako proračun "nije izraz želja pojedinih ministarstava, nego rezultat komparativnih analiza prioriteta među pojednim sektorima". SLOBODNA DALMACIJA; "'Krško'?! A što čini HEP kad se ne plati struja" Robert Bajruši razgovarao je s Matijom Malešičom, slovenskim veleposlanikom u Hrvatskoj, u povodu prijepora sa Slovenijom zbog nuklearke 'Krško', granica te dugovanja Ljubljanske banke. Na opasku novinara kako se slovenska politika prekida isporuke struje doživljava kao pokušaj uzurpiranja cijele nuklearne elektrane, premda je Hrvatska vlasnik točno 50 posto, veleposlanik Malešič odgovara: "Mislim da je uzurpacija preteška riječ. Radi se o pitanju podmirivanja duga i plaćanja troškova koji nastaju u svakodnevnom radu 'Krškog' i koji iznosi nešto više od 40 milijuna maraka". Upozoravajući kako elektrana ne može poslovati ako se ne podmiruju troškovi i kako "sve obveze koje se odnose na nuklearku, a koje postavljaju razne međunarodne organizacije, idu na adresu Slovenije na čijem se teritoriju nalazi", veleposlanik Malešič dodaje: "Želio bih naglasiti kako ovaj dug nije politički, nego prvenstveno poslovni problem, jer što, recimo, radi HEP kada netko ne plaća struju?" Govoreći o problemu granica, slovenski veleposlanik u Hrvatskoj kaže kako su ekspertne skupine radile dosta dobro sve do pitanja vezanog uz ušće rijeke Dragonje. Ističe slovensko stajalište poštivanja načela katastarskih granica te hrvatsko inzistiranje da je granica na starom koritu Dragonje, s čime se slovenska strana ne slaže. Navodi i problem Piranskoga zaljeva i ocjenjuje kako je o ovom problemu potrebno raspravljati na ekspertnoj razini. Drži da "treba poštovati stanje od 25. lipnja 1991., što znači da Slovenija treba imati slobodan izlaz na more" i dodaje: "ako bi granica bila na sredini zaljeva, tada to ne bi bilo moguće. Ako se eksperti ne bi dogovorili, bio bi potreban susret na višoj razini, a ako ni tada ne bismo došli do rješenja tada bismo morali ići na međunarodnu arbitražu". Na glasine o, uvjetno rečeno, razmjeni spornih teritorija kaže kako nikakva cjenkanja nije bilo. Ističe kako su oba pregovaračka tima sastavljena od izuzetno cijenjenih eksperata koji svoj posao obavljaju stručno i ne bave se takvim stvarima. "Znam da bi bilo lijepo da se oni slože, no mislim da se pitanje granica neće tako brzo riješiti, i baš radi toga moramo prije svega riješiti neka druga pitanja, posebno ona vezana uz vlasničke odnose i gospodarsku suradnju", ocjenjuje veleposlanik Malešić. Glede Ljubljanske banke kaže kako su dugovanja nastala do 1988-89. godine kada je ovdašnja banka bila samostalni pravni subjekt u sklopu Ljubljanske banke i nastavlja: "Svi znamo da je tada bilo načelo da devize ne ostaju niti Ljubljanskoj banci niti u Zagrebu, nego su odlazile u Beograd, dok bi se zauzvrat dobilo dinarsko pokriće. Mi sad tvrdimo da je veliki dio toga novca ulagan u hrvatsko gospodarstvo i to ćemo, vjerujem i dokazati". Ističe kako je potrebno riješiti i problem štediša i drži da je to "stvar između štediša i banke. Znam da su oni u prilično nezavidnom položaju, ali tu se radi samo o jednoj trećini svih sredstava", dodaje slovenski veleposlanik. Na primjedbu novinara kako ovdje govori o potrebi sukcesije dok je kod nuklearke ne prihvaća, odgovara: "S nuklearkom Jugoslavija nije imala nikakve veze, dok su devize kao što sam kazao išle u Beograd i tu je potrebno vidjeti koliko se ova dugovanja mogu izbalansirati, kao i tko je ta financijska sredstva trošio". Na pitanje zašto Slovenija odbija inicijative za potpisivanje međudržavnog ugovora, među inim, kaže kako je prvo "potrebno razmotriti pitanje na ekspertnoj razini i tek tada treba doći do susreta na najvišoj razini. Jednostavno izgleda da se problemi neće riješiti tako brzo kako svi želimo i upravo zato treba riješiti najprije ona pitanja kod kojih je to moguće uraditi u najskorije vrijeme", ocjenjuje veleposlanik Malešič. Slovenski veleposlanik Matija Malešič na kraju komentira i rezultate ispitivanja slovenskoga javnog mišljenja po kojem im najveća opasnost prijeti od hrvatske države i kaže: "Na takvo razmišljanje dobrim dijelom su utjecala razna neriješena pitanja, tako da su mnogi koji su imali imovinu u Hrvatskoj bili zabrinuti za nju. Posljedica je osjetno manji broj Slovenaca na odmoru u Hrvatskoj, iako su upravo naši turisti prijašnjih godina otvarali sezonu". (Hina) sp 170802 MET jan 94 17134