MINISTAR CRNIĆ: ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA NOVIM USTROJEM SUDOVA VIŠE JE NEGO ZADOVOLJAVAJUĆA

USTROJEM SUDOVA VIŠE JE NEGO ZADOVOLJAVAJUĆA ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - "Novim ustrojem sudova ljudska prava u Republici Hrvatskoj štite se na četiri razine. To nije malo i to je za državu s ovakvim brojem stanovnika više nego zadovoljavajuće", istaknuo je u razgovoru za Hinu ministar pravosuđa Republike Hrvatske Ivica Crnić. Govoreći o zakonima o sudovima i o područjima i sjedištima sudova donesenim na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Zastupničkog doma, ministar Crnić je podsjetio da se radilo o ustavnoj obvezi da se do 31. prosinca prošle godine uskladi ustroj sudova u Republici Hrvatskoj s hrvatskim Ustavom. Zakonom o sudovima određuje se sudska vertikala, određuje se koji će sudovi postojati u Hrvatskoj obzirom na stvarnu nadležnost. To je zakon koji određuje koji će sud koju vrstu predmeta suditi, kazao je Crnić, napominjući da je, s druge strane, trebalo odrediti i područje na kojem će pojedini sud djelovati, pa je zbog toga bilo potrebno donijeti i Zakon o područjima i sjedištima sudova. Po novom zakonu, sudovi će biti ustrojeni u tri razine. U prvom će stupnju djelovati općinski sudovi, rekao je Crnić, dodajući da će nastaviti djelovati svi dosadašnji sudovi, njih 99, a zakonom se uređuje i osnivanje dva nova općinska suda - u Dugoj Resi i Kaštel Starom. Općinski će sudovi u prvom stupnju suditi gotovo sve predmete. U drugom će stupnju suditi županijski sudovi, njih 21, što znači da će svaka županija imati svoj drugostupanjski sud, nastavio je ministar pravosuđa. Oni će u pravilu djelovati kao žalbeni sudovi, a samo iznimno sudit će kao prvostupanjski, samo za najteža kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora preko 10 godina. Postojećih 14 okružnih sudova nastavit će raditi pod novim nazivom - županijski sudovi, a ostalih sedam postepeno će se osnivati ovisno o stvaranju kadrovskih i materijalnih uvjeta (prostor, oprema), kazao je Crnić, napominjući da će za te sudove trebati kadar sa većim profesionalnim i životnim iskustvom. Na vrhu sudbene piramide je Vrhovni sud RH čiji je zadatak osiguranje pravne sigurnosti i jednakosti na čitavom teritoriju države. To je izuzetno važno, jer će taj sud i kroz konkretne predmete moći ujednačavati sudsku praksu, ocijenio je Crnić, istaknuvši da takav sudbeni ustroj u sadašnjem trenutku, uzimajući u obzir i hrvatske pravne tradicije i potrebe hrvatske države obzirom i na broj stanovnika i broj predmeta pred sudom, sasvim zadovoljava. Osim toga, treba imati u vidu da postoji i Ustavni sud RH koji, iako nije redovni sud, svojim konkretnim odlukama može utjecati na redovno sudstvo, podsjetio je ministar Crnić. Ustrojstvo sudova predviđa i specijalizirane sudove. Bivši privredni sudovi zvat će se trgovački sudovi, i bit će ih osam, a iznad njih će biti Visoki trgovački sud RH. Zadaće je Upravnog suda RH da nadgleda zakonitost rada državne uprave. Zakon određuje i djelokrug vojnih sudova, s tim da u vrijeme neposredne ugroženosti Republike ili ratnog stanja vojni sudovi djeluju u skladu s Uredbom predsjednika Republike, što znači da ih se može fleksibilnije organizirati, a u vrijeme mirnodopskog stanja njihov se djelokrug jako sužava i oni će moći suditi samo vojnim osobama i to za ona djela koja su izvršena u vojnoj službi ili u vezi s tom službom, kazao je Crnić. Ministar Crnić podsjetio je da su o prijedlozima ustroja sudova provedene temeljite i burne rasprave jer je bilo različitih, suprostavljenih mišljenja o tome kako bi trebalo izgledati sudstvo u Hrvatskoj. Prihvaćena je koncepcija koja se temeljila na postojećem stanju što znači da nema nekih revolucionarnih promjena. "Ocijenili smo da u funkcioniranju sudova nije problem u njihovom ustroju, nego u tome što nedostaje dosta kadra koji može obnašati te funkcije i to je zadatak koji nas očekuje ubuduće", kazao je ministar pravosuđa Republike Hrvatske Ivica Crnić. (Hina) mn 160840 MET jan 94 1661