RESTRUKTURIRANJE I SANACIJA HRVATSKIH ŽELJEZNICA

$ ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O HRVATSKIM ŽELJEZNICAMA ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Prva etapa u procesu restruktururanja Hrvatskih željeznica bit će donošenje novog Zakona o Hrvatskim želje- znicama. Restrukturiranje će se provesti postupno, u tri etape, a do- nošenje novog zakona prvi je posao, koji daje zakonsku podlogu za re- strukturiranje, sanaciju i obnovu ovog značajnog segmenta hrvatskog gospodarstva. Zato je hrvatska vlada na svojoj posljednjoj sjednici 13. siječnja bez veće rasprave prihvatila informaciju o poslovanju Javnog poduzeća Hrvatske željeznice u 1991., 1992., i devet mjeseci 1993. godine s programom restrukturiranja i sanacije, te utvrdila prijedlog Zakona o Hrvatskim željeznicama, koji se upućuje Saboru na prvo čitanje. U programu ekonomske stabilizacije hrvatske vlade restrukturiranje javnih poduzeća jedna je od glavnih zadaća prve faze, a željeznica tu ima značajno mjesto, uz brodogradnju i sanaciju banaka. Za teško stanje Hrvatskih željeznica glavni je "krivac" agresija na Hrvatsku. 29 posto dužine kolosijeka otvorene pruge sada je zbog toga izvan prometa, a blokada magistralnih pruga Zagreb - Tovarnik, te Zagreb - Split s odvojcima za Šibenik i Zadar znači 50 posto ma- nje količine prijevoza i 63 posto manje prihoda od tog prijevoza u odnosu na stanje prije agresije. Ukupne su procijenjene štete od 1,17 milijardi dolara. Broj prevezenih putnika pao je s 40.247.000 u 1990. godini na 17.341.000 u 1992. Godine 1990. Hrvatske su željeznice pre- vezle 35.796.000 tona robe, a 1992. godine 11.700.000 tona. Uz to pogoršano je i stanje infrastrukture te vučnih i voznih sred- stava željeznice, gubici su kontinuirani, usprkos velikim subvenci- jama iz državnog proračuna, a i likvidnost je izuzetno pogoršana. Subvencije iz državnog proračuna iznosile su u 1991. godini 314.599.000 dolara i unatoč tome zabilježen je gubitak od 35.239.500 dolara. Godine 1992. subvencije su iznosile 120.173.800 dolara, a gubitak je bio 58.505.300 dolara.U prvih devet mjeseci prošle godine država je iz proračuna subvencionirala željeznicu sa 104.549.900 do- lara, a gubitak je bio 16.201.200 dolara. Sve to rječito govori da je željeznica u teškom položaju i da tre- ba učiniti sve kako bi poslovala na drugačijim načelima. Zato prijedlog Zakona i ističe da HŽ obavlja prijevoz osoba i stvari radi ostvarivanja profita. Dakle više ne iz nekih društvenih interesa, nego zbog ostvarenja dobiti. Svrha donošenja novog Zakona o Hrvatskim željeznicama jest, dakle da obavi normativni dio poslova prve etape procesa restrukturiranja hrvatskih državnih željeznica. Prema prijedlogu tog zakona Hrvatske će željeznice obavljati djelatnosti kao poduzeće privatnog prava, a njihov odnos prema državi je zakonom definiran. Država financira izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture, a gospodarenje njome povjerava se željeznici. Matično društvo HŽ obavlja djelatnost prijevoza putnika i stvari radi dobiti, a na nerentabilnim prugama prijevoz obavlja samo ako je to u javnom interesu i tada država snosi razliku u troškovima. Davanje koncesija trećim osobama dopušteno je samo na nerentabilnim prugama, ali Zastupnički dom Sabora Hrvatske može dati koncesije trećim osobama za izgradnju i korištenje nekih pruga. Organi Hrvatskih željeznica su, prema prijedlogu Zakona, Uprava koja vodi sve poslove i Nadzorni odbor koji nadzire vođenje poslova. Mi- nistar pomorstva, prometa i veza predstavlja interes države kao vlas- nika prava udjela u temeljnom kapitalu društva, ali ima i neka dru- ga ovlaštenja, posebice u slučaju štrajka. Prema članku 24., stavku 4, radi zaštite vitalnih interesa društvene zajednice, drugih pravnih osoba ili građana određenih područja ministar odlukom određuje koji vlakovi moraju prometovati i koje dionice moraju biti u prometu. Djelatnici koji moraju raditi na tim vlakovima i dionicama dužni su za vrijeme štrajka provoditi naloge koje im izdaje Uprava. Ne učine li to prestaje im radni odnos. (Hina) mp 151347 MET jan 94 1559