SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-ZNANOST-BEBE

Nadnaslov: Europa: Etičke dileme uz najnoviju raspravu o bebama iz epruvete Naslov: Regulirati osjetljivo područje umjetne oplodnje Podnaslov: Europa bi trebala hitno uskladiti pravila glede umjetne oplodnje, mišljenje je koje se čuje nakon što su uznemirenje javnosti izazvali najnoviji slučajevi umjetne oplodnje kod žena poodmakle dobi. Ovo, međutim, nije ni jedino, a vjerojatno ni najvažnije etičko pitanje koje se postavlja kod oplodnje in vitro, a na koja će pokušati odgovoriti Konvencija o bioetici koju priprema Vijeće Europe. Piše: Suzzane PERRY, Reuter BRUXELLES - Nanovija rasprava oko "umirovljeničkih beba" ističe u prvi plan rastući broj etičkih dilema povezanih sa znanstvenim napretkom ostvarenim u dobivanju umjetnim putem začetih beba. Slučajevi 59-godišnje Britanke koja je na Božić rodila blizance začete u epruveti te 62-godišnje Talijanke koja je već nekoliko mjeseci trudna pobudili su uznemirenost javnosti ali i zahtjeve za postavljanjem novih ograničenja. Francuski ministar zdravlja Philippe Douste-Blazy sazvao je na hitan sastanak svoje kolege iz Europske unije kako bi raspravili usklađivanje pravila glede umjetne oplodnje a da bi se spriječio, kako ga je nazvao, "medicinski turizam" bogatih žena. Njegova vlada želi ograničiti takvu mogućnost na parove koji odgovaraju dobi predviđenoj za usvajanje djeteta. No neki znanstveni stručnjaci kažu da trudnoća u razdoblju nakon menopauze nije i najozbiljniji etički problem u području oplodnje in vitro - stvaranja ljudskog embrija spajanjem jajašaca i spermija u laboratoriju - jednostavno stoga što se ne čini vjerojatnim da mnogo žena želi takvu trudnoću. "Mislim da se radi o prevelikom publicitetu podignutom oko samo nekoliko slučajeva", smatra Margareta Mikkelsen, danska genetičarka i članica etičkog komiteta za biotehnologiju koji je savjetodavno tijelo Europske komisije, izvršnog tijela EU. Portugalski profesor medicine i predsjedavajući radne skupine EU za istraživanja ljudskog embrija Walter Osswald navodi da je protiv trudnoća nastalih umjetnom oplodnjom kod žena starijih od 60 godina budući će one, statistički govoreći, poživjeti možda 12 do 15 godina života svog djeteta. No Osswald kaže da ako bi trebao izabrati najvažnije etičko pitanje povezano s oplodnjom in vitro - uz pomoć koje je prva beba začeta 1978. godine - bilo bi to pitanje kako raspolagati s više embrija stvorenih tijekom procesa pokušaja da žena zatrudni no koji ne bivaju implantirani u njezinu maternicu. "To je neka vrsta ruskog ruleta - kome ćete dati pravo na život?", navodi on. Postupanje s embrijima koji nisu implantirani stoga što nisu potrebni ili zato što su defektni ključna je preokupacija sve šireg područja "bioetike". Međunaslov: Različitost kulturnih i religijskih stajališta Osswaldov komitet uspostavljen je 1991. godine na zahtjev ministara za znanost zemalja EU djelomice i stoga da se preispita nacionalno zakonodavstvo u istraživanjima embrija - koja se poduzimaju, primjerice, s ciljem da se pronađu bolji načini kontracepcije ili pak liječenja neplodnosti. Vijeće Europe, 32-očlana međuvladina skupina sa sjedištem u francuskom gradu Strasbourgu, obuhvatit će ovaj problem Konvencijom o bioetici koji je upravo u fazi izrade. To je, sudeći prema popratnom izvješću Vijeća, i glavno područje sporenja oko konvencije obzirom da postoje razlike među zemljama o tome da li dozvoliti istraživanja embrija i, ukoliko da, kako ih ograničiti. Nacrt konvencije, za koju glasnogovornica Vijeća kaže da će vjerojatno biti finalizirana do kraja godine, prepušta nacionalnim vladama da odluče da li će dozvoliti takvo istraživanje. No, u skladu s nekim od postojećih nacionalnih zakonodavstava, ona ograničava takve aktivnosti na prvih 14 dana nakon oplodnje. Tekstom se također zabranjuje stvaranje embrija u istraživačke svrhe, no neke su zemlje nezadovoljne takvom odredbom, kažu u Vijeću. Razlike koje postoje u ovom području ističu ključnu poteškoću u uređivanju etičkih pitanja, posebice obzirom na različitost kulturnih i religijskih stajališta između pojedinih zemalja. Vijeće je, primjerice, 1989. godine, pokušalo donijeti preporuku o umjetnom stvaranju ljudskih bića, no odluke su morale biti donesene jednoglasno, a pretežno katolički Liechtenstein stavio je veto na tekst obzirom da je htio veće restrikcije. Dokument je objavljen kao izvješće i postavlja niz načela koja se odnose na oplodnju in vitro. U njemu se, primjerice, kaže da takav postupak treba biti ograničen samo na heteroseksualne parove, te obeshrabruje upotrebu "majki surogata". U njemu se navodi da bi korištenje donatora u osiguravanju sperme ili jajašaca - koji se može primijeniti na slučaj žene koja se nalazi u meno-pauzi, u kojem se moraju upotrijebiti jajašca donatora - trebalo biti dozvoljeno jedino u izuzetnim slučajevima te da umjetno stvaranje ljudskog embrija ne bi smjelo biti upotrijebljeno za biranje spola djeteta osim kao način da se izbjegne nasljedna bolest. U njemu se ne postavlja pitanje rase, koje također izaziva polemike obzirom na izvješća da je jednoj crnkinji u Velikoj Britaniji implantirano jajašce bjelkinje. Dokument ne postavlja ni pitanje starosti majke, no Johanna Kits Nieuwenkamp, dopredsjednica komiteta za bioetiku Vijeća, navodi da je moguće da će planirani protokol uz bioetičku konvenciju o istraživanju embrija obuhvatiti ovaj problem. "Unatoč tome što je možda broj takvih slučajeva malen, moglo bi biti važno zauzeti stajalište o tom pitanju", kaže ona. Talijanski član Europskog parlamenta Carlo Casini najavio je da priprema rezoluciju kojom će pozvati zemlje-članice EU da ograniče godine majke pri korištenju umjetne oplodnje. On se nada da će je parlament usvojiti krajem ovog mjeseca. Casini smatra da bi vlade trebale postaviti ista ograničenja starosne dobi u ovim slučajevima kakva vrijede za usvajanje djece. No rezolucija će, bude li usvojena, imati samo moralno značenje. Dužnosnici Europske komisije navode da zakonodavstvo o ovim problemima strogo ovisi o nacionalnim vladama, čak i po Sporazumu iz Maastrichta. (Hina) br 150605 MET jan 94 1589