ZAVRŠIO OKRUGLI STOL "KRŠĆANSTVO I DEMOKRACIJA U HRVATSKOJ"

ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Drugi dan rada okruglog stola "Kršćanstvo i demokracija u Hrvatskoj", što se održavao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ugledni teolozi, filozofi, povijesničari i politolozi raspravljali su o kršćanskoj demokraciji u Hrvatskoj, a u drugom dijelu sudionici skupa bili su i predstavnici političkih stranaka u Hrvatskoj koje se označavaju demokršćanskima. Prof.dr. Ljubo Boban je, govoreći o stranačko-političkoj tradiciji demokršćanstva u Hrvatskoj, istaknuo da se ona proteže kroz dva razdoblja. U prvom razdoblju, do stvaranja jugoslavenske države, demokršćanstvo je bilo prepoznatljivo kao kršćanski socijalni pokret, a u razdoblju od 1918. godine ono se pojavljuje unutar stranaka i veže uz koncepciju pravaških stranaka s izraženom hrvatskom nacionalnom koncepcijom. Miljenko Žagar naglasio je da crkva i država trebaju djelovati zajednički na korist čovjeku koji istodobno može biti građanin i vjernik. Ocijenio je, stoga, da se i suradnja države i crkve temelji na jedinstvu politički i vjerski svjesne osobe. Župnik Luka Vincetić govorio je o dvojbi postojanja demokršćanskih stranaka u Hrvatskoj. Vincetić smatra da u crkvi postoji velika rezerva prema utemeljivanju demokršćanskih političkih stranaka u Hrvatskoj. No, drži da ne treba odustajati od formiranja demokršćanskih stranaka, ali je upozorio da za to trenutačno ne postoje temeljne pretpostavke - od kojih je prva mir. U drugom dijelu okruglog stola predstavnik Hrvatske demokratske zajednice Božidar Petrač ocijenio je da u Hrvatskoj nema demokršćanstva s takvom tradicijom kakva je u zapadnim zemljama budući da hrvatski narod do nedavno nije uspio ostvariti svoje pravo na samoodređenje i državnu suverenost. Naglašavajući da je HDZ okupila sve slojeve i naraštaje hrvatskog naroda, kazao je da su osobe iz te većine uglavnom kršćani pa HDZ nije nikada posebno naglašavala demokršćanske odrednice koje su tako jasne jer se i temeljna načela HDZ-a ostvaruju na temeljima kršćanske civilizacije. Predsjednik HKDU Marko Veselica posebno se osvrnuo na trenutačne uvjete u kojima je, kako je kazao, teško stvoriti normalne političke snage pa su jasnije one što teže populizmu. Veselica drži da će tek okončanje rata dovesti do pojašnjavanja hrvatske političke pozornice. Predsjednik HKDS-a Ivan Keglević svojim je izlaganjem potaknuo više rasprava posebno zbog tvrdnje da se demokršćanske stranke ne smiju boriti za vlast, nego, kaže Keglević, čekati da vlast dođe sama po sebi. Nakon duže rasprave sudionika skupa prof. Eduard Kale govorio je o kršćanstvu i pluralizmu, a prof. Branko Caratan ukratko o temeljnim odrednicama kršćansko-demokratskih stranaka u svijetu. Dekan Fakulteta političkih znanosti prof. dr. Tomislav Jantol zaključujući dvodnevni rad okruglog stola "Kršćanstvo i demokracija u Hrvatskoj" kazao je da je taj skup opravdao namjere organizatora da se otpočne sustavno i temeljito istraživati demokršćanstvo u Hrvatskoj na načelima znanstvene i kritičke slobode. (Hina) ds 141529 MET jan 94 1444