SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-RUSIJA

Nadnaslov:Kako SAD dodjeljuje raznovrsnu, ali ograničenu pomoć Rusiji Naslov: Kakva američka (financijska) pomoć? Podnaslov:Teško da će predsjednik Clinton tijekom dvodnevnih razgovora najaviti Rusiji dodatno financiranje, no moći će objaviti stvaranje prvog zajedničkog fonda za sigurnost privatnih ulaganja. Američka pomoć Rusiji odvija se kroz raznovrsne programe, pri čemu se ističe mišljenje da Rusima nije toliko potrebna likvidnost, koliko pomoć za promjenu sustava. Piše: Bruno ROSSIGNOL, AFP WASHINGTON - Sjedinjene Države dodjeljuju Rusiji razvrsnu, ali ograničenu pomoć koja se uglavnom sastoji od tehničke pomoći što, čini se, više odgovara potrebama Moskve. Teško da će predsjednik Clinton tijekom dvodnevnog razgovora u ruskoj prijestolnici najaviti dodatno financiranje. Ipak će moći objaviti stvaranje prvog fonda za osiguranje ulaganja, kojeg jamče ruska (25 milijuna dolara) i američka vlada (75 milijuna), a za stimuliranje privatnog ulaganja u Rusiji. To jamstvo već je sadržano u predviđenoj financijskoj pomoći Moskvi za 1994. godinu, koja treba iznositi 1,9 milijardi dolara. Pomoć ostalim zemljama ZND treba iznositi 600 milijuna dolara. U 1993. godini, pomoć namijenjena Rusiji iznosila je oko 1,6 milijardi dolara, što je manje nego za Izrael i Egipat, glavne korisnike darežljivosti Washingtona. Najveći dio odnosi se na humanitarnu pomoć (hrana i lijekovi), za koju je isplaćeno 778,2 milijuna dolara od obećanih 924,5 milijuna, a potom ide pomoć trgovini i ulaganjima s isplaćenih 237,4 milijuna od obećanih 243 milijuna. Pomoć za razoružanje iznosi 215 milijuna, od čega je isplaćeno samo 0,5, pošto ruska vlada tek treba odobriti taj program. Tu su još iznosi namijenjeni energiji i okolišu (obećanih 40 milijuna), za "pomoć demokraciji" - upućivanje ruskih političara u tajne liberalnog sustava i načine glasanja bilo kroz praksu s druge strane Atlantika ili pak slanjem dokumenata i stručnjaka - (24,8 milijuna), dok pomoć za gradnju nastambi za demobilizirane vojnike predstavlja manje iznose. Iza tih relativno preciznih iznosa skriva se vrlo različita realnost. Osnovna su kreditna jamstva, kakva su dana za poljoprivredu i tehničku pomoć. Rusima "nije toliko potrebna likvidnost, koliko pomoć za promjenu sustava", objašnjava Russell Porter, iz američke agencije za međunarodni razvoj. Međunaslov: SAD-u najzanimljiviji sektor poljoprivrede Tako u okviru programa "od poljoprivrednika poljoprivredniku" 800 američkih farmera pomaže svojim ruskim kolegama u moderniziranju obrade i tehnike. To je i sektor u kojem je Washington bio najaktivniji s 5 milijardi dolara kreditnih jamstava od 1991. godine... za kupnju američkih proizvoda. Ta dobro raspoređeno milosrđe smjera podupirati implantaciju američkih tvrtki i proizvoda. Agencija za trgovinu i razvoj dodijelila je fondove za dvije ruske tvrtke, Zil i PERM, kako bi odabrali američkog partnera radije nego li europskog, Caterpillar umjesto Renaulta za Zill, Texaco umjesto njemačkih i talijanskih tvrtki za PERM. Upravljanje tim brojnim programima od strane više agencija ili ministarstava (Državne blagajne, Pentagona, ministarstva vanjskih poslova, trgovine, poljoprivrede, energetike...), bez koordinacije, objašnjava najnovija neslaganja unutar Clintonove administracije. Na kritike zamjenika predsjednika Ala Gorea ili Strobea Talbotta, čovjeka broj dva ministarstva vanjskih poslova, glede oštrine reformi koje su nametnule međunarodne financijske institucije, sekretar Državne blagajne Lloyd Bensten je odgovorio da su neophodne za nastavak pomoći. "Vodila se borba za vlast između Talbotta i Državne blagajne koja je trebala koordinirati svu pomoć", navodi jedan izvor blizak tim institucijama. Izgleda da se Bill Clinton odlučio u korist državne blagajne, na veliko zadovoljstvo Svjetske banke i MMF. To bez sumnje neće zapriječiti Washington da započne pritisak na međunarodne financijske institucije da ubrzano djeluju u korist zemlje koju smatraju strateški i ekonomski bitnom. (Hina) br 140847 MET jan 94 1456