FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA NATO-BIH

Nadnaslov: Prijetnje i nevoljkost NATO-a da upotrijebi zračnu silu Naslov: Mogu li se Srbi uplašiti time što NATO viče - bu? Podnaslov: Iako bombarderi, jurišni i lovački zrakoplovi NATO-a već patroliraju nebom iznad Bosne njihove bi akcije bile osobito složene. Bitno je da se samo zračnom silom ne može zaposjesti ni držati određeno područje. Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Kad bi se NATO i upustio ispuniti svoju najnoviju prijetnju da će pokrenuti zračne udare u BiH, vojni stručnjaci Saveza i UN suočili bi se s ogromnim problemima kako osigurati da napadi postignu željeni cilj. Čelnici NATO-a, kao što je poznato, zaprijetili su u završnom dokumentu svog summita u utorak, da će bombardirati položaje bosanskih Srba ako ovi ne dopuste ponovno otvaranje zrakoplovne luke u Tuzli i nastave spriječavati prolaz novim postrojbama UN-a do istočnobosanskog mjesta Srebrenice. Iako bombarderi, jurišni i lovački zrakoplovi NATO-a već patroliraju nebom iznad Bosne, pripravni da djeluju bude li potrebno, analitičari i vojni izvori napominju da bi akcije oko Tuzle i Srebrenice bile osobito teške. Ponajprije se tvrdi da, kad bi UN morali silom ishoditi otvaranje uzletišta u Tuzli, kako bi se preko njega dostavljalo što više humanitarne pomoći, korištenje bombardera ne bi bilo dostatno. "Bitno je kad se govori o korištenju zračne sile da se njome ne može zaposjesti i držati određeno područje", upozorava Paul Beaver iz tjednika Jane's Defence Weekly. On smatra da bi bile potrebne stotine vojnika UN da raščiste aerodrom i osiguraju da u širokom okolnom području ne bude protuzrakoplovnih raketa i topova, što na brdovitom i šumovitom terenu nipošto nije laka zadaća. Tek tada bi humanitarni letovi mogli početi. Ako bi ti vojnici bili razmješteni nakon djelovanja zrakoplovstva, morali bi biti pripravni boriti se i trebalo bi im teško naoružanje poput tenkova i topništva, koje mirovne snage UN u BiH trenutno nemaju. Nije poznato iz kojih bi zemalja došle te dodatne postrojbe i oprema. Ujedinjeni su narodi već dosad uzaludno tražili pojačanja radi zaštite muslimanskih enklava poput Tuzle. Međunaslov: Što ako Srbi uzvrate? Što se pak tiče Srebrenice, koja je blizu srbijanske granice, poteškoće su drugačije. Nizozemske 'plave kacige' već neko vrijeme nastoje ući u grad kako bi zamijenili tamošnjih oko 150 Kanađana. Vojni stručnjaci NATO-a imaju pripremljene planove za korištenje zrakoplovne sile kao potporu postrojbama UN na zemlji. Na svojim su mjestima već posebni kontolori leta, pripravni da radio vezom navode zrakoplove u napad kad zapovjedništvo UNPROFOR-a to zatraži. Iz vojnih se krugova, međutim, čuju upozorenja da zračne snage, iznimno djelotvorne protiv ciljeva na zemlji na otvorenom prostoru, mogu imati skromni učinak protiv srpskih snaga koje dobro poznaju teren i opremljene su oružjem koje se lako prenosi i skriva. Uočava se i opasnost da se jedinice bosanskih Srba toliko približe položajima UNPROFOR-a da bi zračni napadi ugrozili ljude koje bi zapravo trebali štititi, a isto vrijedi i za civile. Upravo zbog tog razloga Kanada je odbojna prema zamisli o zračnim napadima. Štoviše, budući da je Srebrenica samo 30 kilometara udaljena od srbijanske granice, postoji opasnost da bi bombarderi i jurišni zrakoplovi leteći nadzvučnim brzinama mogli promašiti cilj ili povrijediti zračni prostor Srbije, gdje bi nesumnjivo bili izloženi protuzrakoplovnom topništvu. Vojni stručnjaci dodaju da je Srebrenica doduše tek neznatno izvan dometa topova koji bi bili postavljeni sa srbijanske strane granice, ali je dovoljno blizu da se do tamo brzo mogu poslati pojačanja u ljudstvu i tenkovima, ako bi to Beograd odlučio. Jedan od najvećih problema je što učiniti ako se bosanski Srbi nakon zračnih udara odluče na odmazdu protiv lako naoružanih pripadnika mirovnih snaga u Srebrenici ili ma gdje drugdje u Bosni. Postoje doduše planovi da se UNPROFOR ukopa i utvrdi ta da mu se u slučaju potrebe dostavi i teško naoružanje, u slučaju da se ozbiljna prijetnja snažnim zrakoplovnim napadima NATO-a pokaže nedostatna. No, zapadni saveznici svim silama nastoje izbjeći da budu uvučeni u sukob širokih razmjera. Čelnici NATO-a osobito su se trsili da naglase kako se prijetnja zračnim udarima vezuje isključivo uz ostvarenje njihovih ciljeva glede Tuzle i Srebrenice. Vojnici pritom s pravom brinu hoće li se bosanski Srbi obazirati na tako preciznu i finu distinkciju. "Kad jednom zagaziš, zagazio si", jezgrovito komentira jedan vojni stručnjak. "Stoga, mada možda i neće biti potrebno, mi moramo biti pripravni boriti se i na zemlji." (Hina) br 130953 MET jan 94 1371

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙