- KONFERENCIJA ZA TISAK PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

(ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Hrvati su prinuđeni voditi razgovore dok se ne dođe do rješenja i bit će spremni na nastavak razgovora. Sigurno je ipak da se u razmatranju zemljopisnih razgraničenja doista došlo do krajnjih granica i da hrvatska strana više ne može popuštati. To je večeras, nakon povratka s pregovora koje je s muslimanskim izaslanstvom vodio u u Bonnu, izjavio na konferenciji za tisak predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. "Svi bitni međunarodni čimbenici spoznali su istinu da se Hrvatska u tim pregovorima vlada veoma konzekventno težeći k miru i nudeći rješenja prihvatljiva za sve tri strane. U tom su smislu shvatili naša odlučna zastupanja na onim točkama gdje popuštanja ne može biti. Mjerodavni međunarodni čimbenici do kraja su se uvjerili u dosljednost i dobronamjernost hrvatske politike i time je međunarodni položaj u rješavanju krize na tlu bivše Jugoslavije znatno ojačao", rekao je dr. Tuđman. On je pojasnio kako je inicijativu za sastanak s predsjednikom Izetbegovićem dao iz dva razloga. Jedan je nastavak muslimanske ofenzive u srednjoj Bosni a time i mogućnost velikih žrtava, novih desetaka izbjeglica, pa i ekološka katastrofa zbog tvornice eksploziva u Vitezu. Drugi je razlog želja hrvatskog predsjednika da izloži gledišta koja je Hrvatska zastupala od početka sukoba, o potrebi i nužnosti suradnje s muslimanskim narodom te njegove povezanosti, preko Hrvatske, sa zapadnim svijetom. Predsjednik Tuđman naglasio je kako je to u interesu Zapada i Muslimana, kako bi se spriječili ekstremistički fundamentalistički elementi koji bi Bosnu mogli pretvoriti u stjecište terorističkih napadaja kakvima su u Alžiru bili izloženi hrvatski ljudi. Predsjednik Tuđman naglasio je kako je na pregovorima u Bonnu glavno pitanje bilo prekid vatre. On je dodao kako mu je predsjednik Izetbegović rekao da su i u cjelini prijedlozi inicijative hrvatske strane prihvatjivi i da će ih osobno podržati u Sarajevu, te da smatra da Muslimani trebaju biti zainteresirani za suradnju s Hrvatima. "Poslije sastanka čuo sam da je rekao da susret nije dao nikakove rezultate", rekao je predsjednik Tuđman, dodavši kako odgovor muslimanske strane na hrvatske prijedloge očekuje u pisanom obliku prije početka pregovra u Ženevi. Upitan jesu li Muslimani ponudili što Hrvatskoj na pregovorima u Bonnu predsjednik Tuđman je odgovorio: "Jesu. Ponudili su da im prepustimo ili da otmu vojskom čitavo područje srednje Bosne koje je u svim pregovorima bilo predviđeno da uđe u sastav Hrvatske Republike Herceg-Bosne". 17,5 posto teritorija krajnji je minimum na koji Hrvati u BiH i Hrvatska mogu pristati, naglasio je predsjednik Tuđman. On je rekao kako je na pregovorima Izetbegović iznio prijedlog da Hrvati i Muslimani izađu sa zajedničkim stanovištem po kojem bi bošnjačko-muslimanska republika i hrvatska republika dobile 51 posto teritorija, a Srbi 49 posto. "Na prvi pogled prihvatljivo, ali od tih 51 posto oni (Muslimani) su htjeli osvojiti upravo dva, tri posto u srednjoj Bosni, što je bilo predviđeno za hrvatsku republiku. Mi na to ne možemo pristati jer nema drugog područja u BiH nastanjenog hrvatskim stanovništovm koje bi bilo uključeno u hrvatsku republiku u razdiobi", rekao je hrvatski predsjednik. "Izetbegović je upro sve snage da bi prvo vojno osvojio, a onda i eventualno za pregovaračkim stolom dobio pristanak za to da hrvatska strana odustane od tih područja. Sami Muslimani ističu da imaju vojsku od 200.000 naoružamnih ljudi. Nažalost, golema je većina te vojske upućena samo u ofenzivu protiv Hrvatskih područja", ustvrdio je dr. Tuđman. On je ocijenio kako se muslimansko rukovodstvo već orijentiralo na podjelu BiH, a kao dokaz za to naveo sporazum koji su muslimanski predstavnici potpisali sa Srbima da u slučaju razlaza preuzimaju pravo članstva UN. "Praktično sporazum o podjeli", rekao je predsjednik Tuđman. On je pojasnio kako se to desilo nakon 14. rujna kada su se hrvatski i muslimanski predsjednik dogovorili o suradnji bošnjačko-muslimanske i hrvatske republike te hrvatske države. Predsjednik Tuđman izvijestio je novinare i da je prije sastanka na vrhu NATO-a, muslimansko vodstvo poslalo prijedlog toj organizaciji kako da NATO jamči granice bošnjačko-muslimanske države, ne postavljajući u cjelini problem Bosne i Hercegovnie. Upitan da li bi moglo doći do intervencije Hrvatske vojske u BiH, predsjednik Tuđman je odgovorio: "Ukoliko bi muslimanska ofenziva i nastojanje da se stvori muslimanska država direktno ugrozili i hrvatske teritorije, uključujući i granične hrvatske teritorije, jasno da bi hrvatska morala zaštiti svoje granice". Govoreći o problemu Neuma, predsjednik Tuđman je istaknuo kako su zahtjevi muslimanskog vodstva neprihvatljivi za hrvatsku stranu. "Budući da gospodin Izetbegović ponavlja zahtjev da se bošnjačko-muslimanskoj državi prepusti Neum u potpunu suverenost, ja sam ponovno izložio da je takav zahtjev s hrvatskog gledišta neprihvatljiv", rekao je dr. Tuđman objasnivši da bi to značilo podvajanje hrvatskog teritorija i hrvatskog naroda, te ugrožavanje južne Hrvatske. "Taj je zahtjev zapravo na crti stoljetnog zahtjeva srpske politike koja je željela osvojiti Dubrovnik", naglasio je hrvatski predsjednik. On je ponovio da je Hrvatska spremna Muslimanima osigurati slobodnu zonu u Pločama, mogućnost izgradnje muslimanske luke na Neretvi, dok u Neumu dolazi u obzir samo izgradnja turističkog objekta na hrvatskom teritoriju pod zajedničkom upravom. Na pregovorima u Bonnu Tuđman je u takve svrhe umjesto Neuma ponudio izgradnju turističkih objekata na nekom području na poluotoku Pelješcu, gdje bi bili povezani sa slobodnom zonom u luci Ploče. "Time smo ponovno pokazali dobrohotnost da nađemo rješenje nasuprot tog za nas neprihvatljivog rješenja za Neum", naglasio je hrvatski predsjednik, podsjetivši kako "Požarevačkim" i "Sremskokarlovačkim mirom" iz 17. i 18. stoljeća, kojim je Dubrovačka diplomacija uspjela tada dobiti tampon zone kod Neuma i Sutorine, nije dat izlaz na more tadašnjoj Bosni, već je to bila tampon zona do mora, kojom se Dubrovačka republika odijelila od Venecije. Na pitanje uživa li Mate Boban njegovu punu podršku kao legalno izabrani predstavnik Hrvata u Bosni i Hercegovini, predsjednik Tuđman je odgovorio kako je Boban postao prvak hrvatskog naroda u Herceg-Bosni u otporu srpskoj agresiji, a kasnije i muslimanskoj, te da u tome ima izvanrednu ulogu. Ipak, zbog onih, koji su prebacivali krvnju za sukobe u Herceg-Bosni na Bobana te tvrdili da zbog njega ne može doći do upjeha u pregovorima, hrvatska strana je pokazala spremnost da učini sve da ukloni makar i prividne razloge koji bi mogli spriječavati postizanje sporazuma. "Meni je bilo jasno da to ne odgovara istini...Boban je kao veliki rodoljub rekao da je on vojnik svog naroda i da će u interesu hrvatskog naroda primiti svako rješenje koje je u interesu tog naroda. On je ostao predsjednik Zajednice Herceg-Bosne ali ne sudjeluje u pregovorima", rekao je predsjednik Tuđman. Govoreći o Bosanskoj Posavini, predsjednik Tuđman je kazao kako hrvatski narod nije bio sposoban obraniti to područje kao što je to učinio u južnoj Bosni i u Hercegovni, budući da je u Posavini jugoslavenska armija imala golemu nadmoć u ljudstvu i tehnici te bila izuzetno zainetesirana za stvaranje koridora između istočne Bosne i banjalučke krajine. S tog područja je napadana i Hrvatska, ali Izetbegović je odbio vojni savez 1992. kojim bi hrvatskim postrojbama bilo dozvoljeno da dođu u BiH, podsjetio je Tuđman naglasivši kako je Hrvatska tada bila u vrlo delikatnom položaju. "Razgraničenje u Bosanskoj Posavini još nije dovedeno do kraja. Nemaju nikakvog osnova prigovori da smo zaboravili Bosansku Posavinu za račun Herceg-Bosne", rekao je predsjednik Tuđman. "Ipak, tu se dogodilo nešto što još uvijek ispituje komisija - zašto je Bosanski Brod napušten i protiv naređenja i, po mojoj ocjeni, ne pod imperativom odnosa snaga", izjavio je hrvatski predsjednik. Upitan da prokomentira najnovije odluke NATO-a, predsjednik je odgovorio kako nije vidio čitav dokument, ali da može biti zadovoljan zaključcima najnovijeg sastanka na vrhu te organizacije. "Po prvi put je postignuto veće jedinstvo unutar Europe i SAD da treba odlučnije djelovati u smislu traženja mira u BiH. U zaključcima se kaže i da NATO mora primijeniti silu protiv svih onih koji guše Sarajevo, sprečavaju humanitarne konvoje ili ugoržavaju druga područja. To znači da bi se zračni udari mogli upotrijebiti protv sve tri strane. Mi to pozdravljamo jer smatramo da to dokazuje da u međunarodnoj zajednici sazrijeva zahtjev prema sve tri strane da se konačno dogovore. To bi se odnosilo i na Muslimane ako nastave sa ofenzivom na hrvatska područja, a isto tako i na Hrvate ukoliko bi sprečavali humanitarne konvoje. Ne spominjem drugo jer Hrvati nigdje ne provode ofenzivne operacije nego brane svoja područja", istaknuo je dr. Tuđman. Na pitanje novinarke slovenske televizije kako ocjenjuje odluku slovenske vlade da zbog nepodmirenih obaveza Hrvatskoj obustavi isporuku struje iz NE Krško, predsjednik Tuđman je odgovorio kako nije upoznat s tom odlukom, ali kako smatra da bi takva odluka bila veoma nesretna te da ne bi pridonosila uspostavi normalnih odnosa između dviju država. "U Hrvatskoj javnosti već ima nezadovoljstava da Slovenija iskorištava situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska, te da postavlja zahtjeve koji ne služe uspostavi dobrosusjedskih odnosa na kakve je Hrvatska spremna", ocijenio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina) fs 112331 MET jan 94 11144