JESU LI MOGUĆI ZRAČNI NAPADI NATO-A U BIH?

BRUXELLES, 11. siječnja (Reuter/Hina) - Čelnici NATO-a danas su ponovo zaprijetili da će narediti napade iz zraka na ciljeve u BiH. Komentator britanske agencije Reuter (Rojter) piše da unatoč tim prijetnjama mogućnost napada iz zraka na bosanske Srbe nije ništa realnija nego što je to bila prije. Nitko nije sklon narediti napade, a najmanje one zemlje koje imaju svoje vojnike u BiH, ali nitko ne želi biti optužen da nije učinio ništa za zaustavljanje sukoba. Komentator britanske agencije kaže da se zbog toga primjenjuje taktika "prebaci odgovornost na drugoga" - a istovremeno na sav glas izražavaju spremnost za akciju ako to bude zatraženo. Sjedinjene Države su prošlog svibnja predložile napade zrakoplovima da bi se prekinulo "gušenje" Sarajeva. Velika Britanija i Francuska odgovorile su američkog predsjednika Clintona od takvog poteza, prigovarajući da je Washingtonu lako pozivati na napade jer nema svojih vojnika u Bosni. Reuter podsjeća na rezultat toga: ništa se nije dogodilo. Zatim je Francuska predložila usvajanje rezolucije UN kojom se stvaraju sigurnosne zone za Muslimane u BiH i traži se da zrakoplovi NATO-a štite 'plave kacige' koje se nalaze u tim zonama. Vijeće sigurnosti je u lipnju usvojilo takvu rezoluciju ali, i to uglavnom na francusko inzistiranje, ovlasti za naređivanje zračnih napada nije dalo NATO-u već glavnom tajniku UN Butrosu Butrosu-Galiju. Rezultat: ništa se nije dogodilo. Do kolovoza je pritisak javnosti na zapadu, potaknut svakodnevnim televizijskim izvješćima o krvoproliću u Bosni, narastao do te mjere da je NATO, na poticaj SAD, zaprijetio da će preuzeti inicijativu i bombardirati Srbe koji opsjedaju Sarajevo. Opet se ništa nije dogodilo. U studenom je Europska unija u svojoj prvoj vanjsko-političkoj i sigurnosnoj odluci zaprijetilo korištenjem sile protiv onih koji ometaju humanitarne konvoje i za otvaranje kopnenog humanitarnog koridora za Sarajevo. Opet se ništa se nije dogodilo, kaže Reuter. U prosincu je zapovjednik snaga UN na području bivše Jugoslavije, francuski general Jean Cot (Žan Kot), čiji se vojnici sve više suočavaju s poniženjima i gubicima, zatražio od Butrosa-Galija ovlasti da sam naredi zračne napade u specifičnim slučajevima. Glavni tajnik UN je to odbio i rekao da od njega ionako niko nikada nije tražio naredbu za napade iz zraka. Diplomatski izvori kažu da su vježbe zrakoplova NATO-a koji patroliraju iznad BiH pokazale da je potrebno između četiri i šest sati da se dobije naredba iz New Yorka za odgovor na eventualni napad, što je previše za bilo kakvu učinkovitu vojnu akciju. Sada je NATO proširio svoju prijetnju zračnim napadima na još dva posebna slučaja - otvaranje aerodroma u Tuzli i deblokiranje kanadskih vojnika u Srebrenici. Francuzi i Britanci, koji su predložili da se bosanskim Srbima uputi takav ultimatum, nemaju svojih vojnika u Tuzli i Srebrenici. Kanađani imaju tamo svoje vojnike uopće nisu bili oduševljeni britansko-francuskim prijedlogom, piše Reuterov komentator. Ipak prijetnja ovisi i o zapovjedništvu mirovnih snaga UN a još uvijek je potrebna naredba Butrosa-Galija. Glavni tajnik UN je u ponedjeljak napravio još jedan korak natrag jer je kazao da prije njegove odluke napade iz zraka mora odobriti Vijeće sigurnosti UN. On je dodao da je za takvu odluku potreban konenzus stalnih zemalja članica a poznato je, dodaje komentator britanske agencija, da Rusi kao tradicionalni prijatelji Srba neće pristati na takav potez. (Hina) rb 111754 MET jan 94 1153