MOGUĆI MANJAK STRUJE IZ KRŠKOG NEĆE IZAZVATI REDUKCIJE U HRVATSKOJ

ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Hrvatska će elektroprivreda potrošačima osigurati urednu opskrbu električnom energijom i u slučaju da slovenski partner uskrati isporuke struje iz nuklearke u Krškom nakon ponovnog starta tog postrojenja, izjavio je za Hinu generalni direktor HEP-a Damir Begović. Generalni direktor HEP-a nije komentirao navode iz pisma, kojim je slovenski ministar gospodarstva dr. Maks Tajnikar zaprijetio Hrvatskoj uskraćivanjem struje iz Krškoga sve dok se ne podmire dugovanja nuklearki, ali je rekao da HEP uredno podmiruje svoj dio troškova za rad toga zajedničkog postrojenja. Tako je HEP prošloga petka, po Begovićevim riječima, doznačio nuklearki u Krškom dva milijuna njemačkih maraka, a ima i pripravljen program kojim bi se u vrlo kratkom roku podmirio iznos od 14 milijuna maraka, od ukupno 38 milijuna maraka koliko su iznosile obveze HEP-a prema nuklearki u trenutku razdruživanja Hrvatske i Slovenije iz bivše Jugoslavije. Nuklearna elektrana u Krškom je, po riječima pomoćnika hrvatskog ministra gospodarstva zaduženog za energetiku i predsjednika Upravnog odbora HEP-a Vladimira Krambergera, jedna od okosnica sjeverozapadnog dijela razdvojenog hrvatskog elektroenergetskog sustava i HEP računa sa strujom iz tog postrojenja. Manjak struje iz Krškoga, u slučaju da slovenski partner ustraje u svom neopravdanom zahtjevu, ne bi izazvao redukcije struje u Hrvatskoj, ali bi imao teške, ne samo materijalne već i političke posljedice, dodao je pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva. "Neovisno o odluci slovenske strane, prije ili kasnije morat ćemo dogovorom riješiti sva otvorena pitanja vezana uz budući status tog zajedničkog postrojenja, a moguće bi uskraćivanje isporuka struje iz Krškoga bilo vrlo loš uvod i dodatno bi opteretilo te razgovore ", istaknuo je Kramberger. Nuklearna elektrana u Krškom, koja je zbog zamjene goriva izvan pogona od 17. prosinca prošle godine, pripravna je za ponovni početak rada. Elektrana bi, prema uobičajnom postupku, trebala startati sa 30 posto snage, a punu bi snagu dosegnula tijekom 72 sata od puštanja u pogon. Radeći punom snagom to postrojenje proizvodi oko 15 milijuna kWh (kilovatsati) električne energije na dan, što se u jednakim omjerima isporučuje Hrvatskoj elektroprivredi i slovenskom partneru. Manjak struje iz Krškoga Hrvatska je elektroprivreda dosad pokrivala pojačanim radom drugih postrojenja u zemlji, a zasad je neizvjesno hoće li na to biti prisiljena i nakon početka rada nuklearke. (Hina) mn 101916 MET jan 94 1037