SERVIS POSEBNIH NASLOVA NATO-ISTOK

Nadnaslov: Dvojbe uoči summita NATO-a Naslov: Tko polako ide daleko stigne Podnaslov: Kad bismo prihvatili istočnoeuropske države, naprosto bi riskirali da Ruse odgurnemo suviše daleko. Partnerstvom za mir nudimo svima priliku za suradnju a da pritom nikoga ne diskriminiramo, kažu u Bruxellesu. Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Samo nekoliko dana prije sastanka šefova država ili vlada NATO je suočen s molbama za učlanjenje zemalja istočne Europe i protivljenjem Moskve da se Savez proširi, pa pokušava naći rješenje kojim bi zadovoljio sve svoje bivše neprijatelje. Pitanje da li i kada proširiti članstvo NATO-a jedno je od najtežih u 45-godišnjoj povijesti te organizacije. Čelnici Saveza, koji će u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu održati svoj prvi summit nakon više od dvije godine, vjerojatno će podržati prijedlog proširenja vojne suradnje sa svim državama članicama bivšeg Varšavskog ugovora, uključujući i Rusiju. No, neke istočnoeuropske države, primjerice Poljska i Mađarska, kritizirale su američki plan poznat pod nazivom "Partnerstvo za mir". Varšava i Budimpešta traže punopravno članstvo i čvrsta jamstva svoje sigurnosti, a prijedlogom se to ne predviđa. Istodobno, Moskva se žustro odupire svakom proširenju NATO-a prema istoku tvrdeći da to izolira Rusiju i jača pozicije konzervativnih snaga u toj zemlji. Prošlomjesečni izborni uspjeh nacionalista Vladimira Žirinovskog ozbiljno je upozorenje NATO-u kako novo razdoblje suradnje u vremenu nakon hladnog rata može neslavno završiti ako u Rusiji, najvećoj europskoj vojnoj sili, dođe do poraza reformatorskih snaga. Zato diplomati i drugi dužnosnici Saveza kažu da u bliskoj budućnosti ne dolazi u obzir primanje u članstvo NATO-a za zemlje istočne Europe. "Rusija je ključ europske sigurnosti, pa postoji najšira suglasnost da si NATO naprosto ne može dopustiti da izolira Moskvu", kazao je jedan diplomat u Bruxellesu. "Kad bismo prihvatili istočnoeuropske države, naprosto bi riskirali da Ruse odgurnemo suviše daleko. Partnerstvom za mir nudimo svima priliku za suradnju a da pritom nikoga ne diskriminiramo." Savez se, međutim, kritizira da ne čini dovoljno da pomogne zemljama poput Mađarske i Poljske, koje su uznapredovale u reformama, a uznemirene su rastućom nestabilnošću, etničkim i nacionalističkim napetostima u Europi. Države istočne Europe, kao i neki zapadni političari i politički analitičari, požuruju NATO da odlučnijim potezima nagradi one zemlje koje su jasno opredijeljene za demokraciju. Međunaslov: Preostaje mnogo rasprava o ključnim pitanjima Rusiji, kažu oni, ne treba dati pravo de facto veta na proširenje NATO-a, a izbor Žirinovskoga je u istočnoeuropskim zemljama, a posebice baltičkim, povećao uznemirenost i zabrinutost. Stoga, dok se u NATO-u obavljaju završne pripreme za summit, očito je da o mnogim ključnim pitanjima političke ravnoteže Saveza spram istočnih susjeda još treba raspravljati i odlučivati. Glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner javno se zalaže da summit preuzme obvezu primanja novih članova u Savez ali bez određivanja roka za to. Nasuprot njemu, mnogi dužnosnici zemalja članica zalažu se za neodređeniju formulaciju kako NATO neće ostati zauvijek zatvorena organizacija. Među najopreznijima su Velika Britanija i Francuska. Zasad još nije jasno kako bi se "Partnerstvo za mir", kojim se predviđa bilateralna suradnja članica NATO-a s bivšim članicama Varšavskog ugovora, povezalo s proširenjem članstva. NATO se suglasio da takva suradnja ne bi automatski nekoga kvalificirala za punopravno članstvo u budućnosti, dok Amerikanci drže da bi tom suradnjom trebalo stvarati spone s nezadovoljnim istočnoeuropskim državama. "SAD predlažu svojevrsno stupnjevanje, sugerirajući da je to neophodan korak k punopravnom članstvu, mada ne podrazumijeva automatizam", objašnjava jedan dužnosnik NATO-a. Druge su države članice Saveza nezadovoljne takvim rješenjem i smatraju da će se time samo potvrditi strahovanja Rusije kako se NATO potajno sprema da u članstvo primi nekoliko odabranih. Američka se politika trudi i dalje da svoje saveznike i države europskog istoka uvjeri da "tko polako ide daleko stigne". Sigurno je da će predsjednik Bill Clinton s tom porukom izaći pred čelnike Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke s kojima će se sastati u Pragu, neposredno nakon summita NATO-a, a prije puta u Moskvu. (Hina) fp 080653 MET jan 94 0863