SERVIS POSEBNIH NASLOVA CLINTON-EUROPA

Nadnaslov: Clinton u subotu kreće na devetodnevni put po Europi Naslov: Rizici Clintonova puta po Europi Podnaslov: Clintonov izazov bit će umanjiti strahove oko sigurnosti novih demokracija u istočnoj Europi i pospješiti reforme u Moskvi u vrijeme kada ruski ultranacionalist Vladimir Žirinovski širi uzbunu po kontinentu svojom provokativnom retorikom. Piše: Gene GIBBONS, Reuter WASHINGTON - Predsjednik Clinton kreće u subotu na devetodnevni put po Europi, koji bi za opću stabilnost mogao biti toliko važan koliko i bilo koja diplomatska misija iz doba hladnog rata. Clintonov izazov bit će umanjiti strahove oko sigurnosti novih demokracija u istočnoj Europi i pospješiti reforme u Moskvi u vrijeme kada ruski ultranacionalist Vladimir Žirinovski širi uzbunu po kontinentu svojom provokativnom retorikom. Na svojoj prvoj stanici, sastanku vođa NATO-a u Bruxellesu, 47-godišnji će američki predsjednik tražiti savezničku podršku za svoju inicijativu "Partnerstvo za mir", kojom poziva na čvršće veze između Zapadnog saveza i zemalja bivšeg Varšavskog ugovora ali im ne nudi nove obaveze o obrani. Plan je napadnut u Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj, koje sve imaju povijesni razlog za brigu zbog obnove ruskog ekspanzionizma. Plan je također stvorio mnogo polemika u Washingtonu, gdje su ga neki kritičari povezali sa sporazumom iz Jalte iz Drugog svjetskog rata, a koji je uzrokovao de facto poslijeratnu rusku sferu utjecaja. Ali Clinton, koji će sa sastanka NATO-a otići u Prag kako bi pokušao ponovno uvjeriti čelnike istočne Europe da inicijativa koja plan o partnerstvu vidi kao plan razvojnog procesa, nije prazan potez. "To (politički preokret u istočnom bloku) se dogodilo prilično brzo... Berlinski zid nije pao do 1989. A sada se krećemo, u povijesnim okvirima ipak, s nekom žurbom pokušavajući pomoći da se nađu prave institucije koje bi jamčile sigurnost demokracije u posthladnoratovskom razdoblju", rekao je Clinton nedavno u interviewu. Međunaslov: Clinton se ne kani susresti sa Žirinovskim Iz Praga on će odletjeti u Moskvu na svoj drugi sastanak s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, kamo će stići dan nakon sazivanja novog ruskog parlamenta, u kojem veliki dio podržava Žirinovskog. Brent Scowcroft, koji je u vrijeme bivšeg predsjednika Georgea Busha bio savjetnik za sigurnost Sjedinjenih Država, tvrdi da vrijeme ovog susreta ne može biti gore, jer će Žirinovski neizbježno postati žarišna točka, uz njegov položaj i snagu. Clinton je ipak izjavio kako nema namjeru susresti se sa Žirinovskim i odbija tvrdnju Scowcrofta da je "on na putu da stvori monstruma". "Mislim da kad ne bih išao, nakon što su oni (Rusi) održali svoje prve slobodne izbore, nakon što su glasovali za novi Ustav, i kada je reformistički blok još uvijek najveći blok u Dumi (Donji dom), i kada mi još imamo ozbiljnog posla koji mora biti obavljen, čini mi se da bi to potaknulo više pitanja o gospodinu Žirinovskom", rekao je on. Za vrijeme njegova boravka u ruskom glavnom gradu od 12. do 15. siječnja, predviđeno je da Clinton održi govor na Moskovskom državnom sveučilištu. Predsjednik Ronald Reagan iskoristio je isti forum 1988. za svoj govor nakon kojeg su mu se mogla postavljati pitanja, što je izgledalo prilično neobično za Moskvu toga doba u kojoj su vladali komunisti. Posljednji dio Clintonova prvog predsjedničkog puta po Europi uključuje i zaustavljanje u Minsku, kako bi pozdravio Republiku Bjelarus zbog toga što se riješila nuklearnog naoružanja, te posjet Ženevi zbog susreta sa sirijskim predsjednikom Hafez al-Assadom. Unatoč polemikama zbog toga što je State Department naveo Siriju kao sponzora terorizma i zbog sumnji da je učestvovala u rušenju Pan Amova zrakoplova 1983. nad Lockerbiem u Škotskoj, sastanak se održava u isto vrijeme dok rastu problemi oko izraelskog mirovnog sporazuma s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom i mogao bi unaprijediti mirovni proces na Srednjem istoku. Sve u svemu, ovaj je put visokorizična pustolovina za Clintona, zastrašujući početak njegovog ambicioznog programa paketa akcija za 1994. A kada 16. siječnja stigne kući, on i njegovi pomoćnici vjeruju da će imati prilično dobar položaj obzirom na izglede za nastavak međunarodnog mira koji je uvelike prevladao otkako je on ušao u ured. Bez daljnje svjetske stabilnosti, predsjednik će biti pod gadnim pritiskom da postigne napredak koji želi na domaćem terenu kao što je reforma zdravstva, sređivanje sistema socijalnog osiguranja, te kraj pošasti kriminala u Americi. (Hina) bnš 060722 MET jan 94 0669