SVIJET U 05 SATI

ZAGREB, 5. siječnja (Hina) ZAGREB - Sudionik hrvatsko-muslimanskih razgovora u Beču i veleposlanik Republike Hrvatske pri KESS-u dr. Darko Bekić ocjenio je sinoć da su jučerašnji razgovori vođeni u konstruktivnoj atmosferi te da su sustavno razmatrana sva pitanja od obostranog interesa. Sastanak je, rekao je Bekić u emisiji "Slikom na sliku" HTV-a, počeo s temom središnje Bosne, pri čemu je Hrvatsko izaslanstvo vrlo jasno istaknulo da rasprava o prekidu vatre i trenutačnoj obustavi svih ofenzivnih djelovanja muslimanske vojske na području središnje Bosne predstavlja prvi korak. "To pitanje nismo mogli tijekom poslijepodneva u potpunosti riješiti, ali je očita dobra volja, barem deklarativno izražena od muslimanske strane da se ide na prekid vatre i obustavu neprijateljstava", kazao je Bekić izrazivši nadu da će se danas uspješno završiti ta točka razgovora određivanjem konkretnih datuma, obveza i jamstava obje strane. "Obje su se strane u pitanju Mostara složile da je neosporno da u naredne dvije godine taj grad bude bude pod upravom Europske unije", kazao je Bekić i ocijenio da "takav status Mostara otvara šansu i gospodarske i svake druge obnove Mostara kao glavnog grada HR HB. UJEDINJENI NARODI - Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Madeleine Albright (Medlin Olbrajt), danas će doputovati u posjet Hrvatskoj, a nakon toga će posjetiti još desetak europskih država, priopćila je američka misija pri UN. Tijekom boravka u Hrvatskoj, ona će pokušati posjetiti Vukovar, gdje se nalazi masovna grobnica oko 200 hrvatskih civila. Agencija Reuter podsjeća da je riječ o civilima koje su Srbi odveli iz vukovarske bolnice i poubijali ih, te da još ne dopuštaju iskopavanje grobnice. Agencija dodaje da njezin posjet Vukovaru još nije siguran jer je potrebno dopuštenje Srba koji drže Vukovar pod okupacijom. U priopćenju američke misije se kaže da će Madeleine Albright također posjetiti Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Češku, Njemačku, Grčku, Bugarsku, Albaniju, Rumunjsku i Sloveniju. Tijekom ovih posjeta ona će prenijeti osobne poruke o predstojećem summitu NATO-a i razgovarati o humanitarnoj pomoći za BiH, jačanju sankcija protiv tzv. SR Jugoslavije, o radu Suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije i o proširivanju Vijeća sigurnosti UN, kaže se u priopćenju. OTTAWA - Kanadski premijer Jean Chretien (Žan Kretjen) izjavio je u utorak da će njegova zemlja preispitati svoju ulogu u mirovnoj misiji UN u Bosni i Hercegovini nakon zlostavljanja kanadskih vojnika koje su prošlog mjeseca snage bosanskih Srba izveli na "lažno strijeljanje". "Ti su incidenti uznemirili Kanađane", izjavio je za Reuter Jean Chretien. "To nam se uopće ne sviđa", dodao je. Chretien je dodao da će o daljnjem sudjelovanju kanadskih vojnika u mirovnoj misiji UN u BiH u veljači raspravljati parlament. PARIZ - Francuski ministar obrane Francois Leotard izjavio je u utorak da će Francuska na summitu NATO pakta u sljedeći ponedjeljak i utorak u Bruxellesu "zatražiti da Sjedinjene Države interveniraju, da nam pomognu kako se ratno žarište na prostoru bivše Jugoslavije ne bi proširilo na čitavu južnu Europu i Balkan". "To je naša odgovornost, jer odatle je krenuo prvi svjetski rat" i moramo biti "jako pozorni", dodao je Leotard u izjavi za francusku televiziju. Leotard nije precizirao koji bi oblik mogla poprimiti američka intervencija na prostoru bivše Jugoslavije. "Sačuvajmo hladnokrvnost", zatražio je, s druge strane, francuski ministar obrane, upozoravajući na posljedice eventualne ofenzivne vojne akcije na prostoru bivše Jugoslavije. Odlazak plavih kaciga imao bi po svoj prilici za posljedice "širenje sukoba na čitavi Balkan, srpsko zauzimanje Sarajeva s deportacijom stanovništva, zauzimanje Srebrenice, i vjerojatno ponovno aktiviranje bojišta u Hrvatskoj", kazao je Francois Leotard. S druge strane, bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing (Valeri Žiskar desten) izjasnio se u utorak za primjenu odluka o BiH donesenih 23. prosinca prošle godine u Bruxellesu, te osudio opasnost podjele te zemlje. Giscard d'Estaing je za francusku televiziju France 3 nabrojao pet mjera za rješenje sukoba u BiH: zaustaviti bombardiranje Sarajeva, zahtijevati primjenu odluka iz Bruxellesa, staviti Sarajevo pod mandat Ujedinjenih naroda, izjasniti se protiv podjele Bosne i Hercegovine i napokon, pozvati vladu BiH da prestane s eliminiranjem nekih kategorija stanovništva, poglavito Hrvata. PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe (Alen Žipe) i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove francuske Nacionalne skupštine Jacques Baumel (Žak Bomel) poduprli su u utorak poziv zapovjednika UNPROFOR-a Jeana Cota (Žan Kot) da međunarodna zajednica poduzme akciju kako bi prestalo ponižavanje mirovnih snaga UN u BiH. Juppe je kazao novinarima da je general Cot "u pravu kada kaže da se napada dostojanstvo UNPROFOR-a". Jacques Baumel je kazao da se pripadnicima mirovnih snaga UN mora dopustiti da odgovore ako im "borci ulaze u oklopna vozila ili ako potežu bradu ili brkove njihovim časnicima". Ministar vanjskih poslova Alain Juppe je prigodom novogodišnjeg susreta s novinarima kazao da Francuska zasad neće povući svojih 6.000 vojnika, ne isključivši, međutim, takvu mogućnost ako sukobljene strane u BiH i sljedećih mjeseci nastave s neprijateljstvima. SARAJEVO - Devetoro je ljudi poginulo, a najmanje 48 je ranjeno u jučerašnjem srpskom granatiranju Sarajeva, doznaje Reuter iz sarajevskih bolnica. Sarajevo je ostalo bez struje, a lokalni izvori navode da je u borbama oko Žuča prekinut glavni vod koji Sarajevo opskrbljuje strujom. SARAJEVO - Operacija dostave humanitarne pomoći iz zraka u BiH sljedećih će dana biti povećana, izjavio je u utorak u Sarajevu dužnosnik UNHCR-a Ray Wilkinson. On je precizirao da će se broj zrakoplova koji sudjeluju u toj operaciji povećati sa 8 na 17. Većina zrakoplova bit će američki. Trenutno u dostavi humanitarne pomoći sudjeluje šest američkih Herculesa C-130, i po jedan francuski i njemački Transall. Od početka operacije 28. veljače 1993., iznad BiH je izbačeno 12.000 tona namirnica, 170 tona lijekova i sanitetskog materijala i 153 tone pokrivača i zimske odjeće. BEOGRAD - Zapovjednik srpskih snaga u BiH general Ratko Mladić rekao je da "Srbi neće ustupiti ono što su osvojili oružjem" u BiH. Njegovu izjavu objavio je u utorak beogradski dnevnik "Večernje novosti". Prema generalu Mladiću za Srbe nema govora o tome da "prepuste ili podijele" područje Kalinovika, bosansku Posavinu, Kuprešku visoravan i planinu Ozren. "Sve su to srpska područja", rekao je Mladić dodajući da mu je muka od "svakog pozivanje na razmjenu teritorija" između zaraćenih Srba, Muslimana i Hrvata. MOSKVA - Litva je predala službeni zahtjev za prijem u NATO, izvjestila je u utorak ruska novinska agencija Interfax. To je prva bivše sovjetska republika koja je podnijela takav zahtjev. Zahtjev Litve uslijedio je dva tjedna nakon što se o tome izjasnio parlament. Šefovi zemalja članica NATO-a trebaju se 10. i 11. siječnja sastati u Bruxellesu. Predviđeno je da se tom prilikom usvoji plan uže vojne suradnje između Saveza i bivših zemalja Varšavskog pakta, bez da im se odobri status punopravnog člana. WASHINGTON - Zapovjednik združenog stožera američkih oružanih snaga general John Shalikashvili (Džon Šalikašvili) upozorio je da bi brzo proširivanje NATO-a moglo imati destabilizirajuće posljedice u Europi. Po mišljenju Shalikashvilija, pružanje vojne zaštite nekim državama i isključivanje drugih bi "u sadašnjem kritičnom trenutku" bilo suprotno izgradnji sigurnosti i stabilnosti u cijeloj Europi. Američki je general kazao da NATO nije zatvoren za druge države, ali je još preuranjeno pitanje tko će biti primljen u punopravno članstvo i kada. MOSKVA - Azerbajdžanski ministar obrane Mamedrafi Mamedov izjavio je danas da se njegove snage uspješno suprostavljaju novoj snažnoj armenskoj ofenzivi u kojoj je ubijeno najmanje 200 armenskih vojnika. Na nekim dijelovima bojišnice, rekao je Mamedov agenciji ITAR, azerbajdžanske su postrojbe čak uspjele odbaciti Armence s teritorija koji su ranije osvojili. U blizini grada Agdama azerbajdžanske su postrojbe, kako je rekao, proteklih dana uništile armenske tenkove i oklopna kola i ubile više od 200 armenskih vojnika. Dodao je da su se Azerbajdžanci približili gradu Kelbadžar, što su ga armenske snage zauzele početkom prošle godine. CARACAS - Oko 100 zatvorenika stradalo je u pobuni u zatvoru Sabaneta u venezuelanskom gradu Maracaibo i još bi ih moglo umrijeti od zadobivenih rana, priopćile su venezuelanske vlasti. Pobuna u zatvoru u Maracaibu, 700 kilometara sjeverozapadno od Caracasa počela je prije dva dana kada su suparničke bande podmetnule vatru u neke dijelove zatvora i počele obračun vatrenim oružjem i palicama. Vlasti navode da je 100 zatvorenika umrlo od rana i opekotina, a drugi su se utopili kada su poskakali u rezervoare s vodom da bi se spasili od vatre. (Hina) rb 050511 MET jan 94 05138