MESIĆ: SABOR ĆE OVE GODINE RADITI STALNO I ORGANIZIRANIJE

ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - Sabor je Republike Hrvatske lani prihvatio 162 zakona, od toga 71 zakon o izmjenama i dopunama dotadašnjih zakona. U redovitoj je proceduri prihvaćeno 90, a po hitnu postupku 72 zakona. Hrvatski je Sabor prošle godine donio Zakon o sustavu državne uprave i više zakona o funkcioniranju lokalne samouprave i uprave. Među temeljnim gospodarskim zakonima doneseni su Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o bankama i štedionicama, s više popratnih zakona. Doneseni su i Zakon o poreznoj upravi te zakoni o porezu na dohodak i na dobit kojima se od ove godine uvodi novi porezni sustav. Zastupnički je dom prošle godine održao devet, a Županijski 11 sjednica. Oba su saborska doma 1993. održala više rasprava o provedbi vanjske politike, pretvorbi i privatizaciji te o skrbi za žrtve rata, pronalaženju nestalih i oslobađanju zarobljenih osoba. Zastupnički dom posebnu je sjednicu posvetio i statusu mirovnih snaga UN. Zamoljen da ocijeni rad hrvatskog Sabora u 1993., predsjednik Stipe Mesić izrazio je zadovoljstvo prošlogodišnjim radom, ocijenivši ga vrlo kvalitetnim i na zavidnoj demokratskoj razini. Istaknuvši da je Sabor prošle godine imao vrlo težak posao, Mesić je kazao da su zastupnici morali donijeti velik broj zakona bez kojih Hrvatska kao država ne može funkcionirati. "Mislim da smo u tome uspjeli", ocijenio je Mesić, dodajući da je bilo poteškoća, jer su mnogi zakoni prihvaćani po hitnu postupku, što je iziskivalo kudikamo veći napor zastupnika. Hrvatski je Sabor bio vrlo aktivan u suradnji s parlamentima drugih država, rekao je Mesić, dodajući da su saborski dužnosnici u okviru bilateralne suradnje posjetili desetak država i uspostavili dobre odnose s njihovim parlamentima. Uspostavljena je suradnja i s međunarodnim parlamentarnim ustanovama, Vijećem Europe, Europskim parlamentom i Interparlametarnom unijom, u kojima su zastupnici hrvatskog Sabora tumačili hrvatsku politiku i zastupali interese Hrvatske, a to je bila prigoda i za stjecanje novih iskustava iz parlamentarnog života i tradicije te njihova prenošenja u hrvatski Sabor. Osvrćući se na položaj oporbe u hrvatskom Saboru, Mesić je izjavio da ona ima mogućnosti rada u parlamentarnim tijelima u kojima je zastupljena u skladu s izbornim rezultatima. "U Saboru opozicija ima sve mogućnosti da iznese svoje prijedloge i da javnost bude o njima obaviještena", rekao je Mesić i dodao da, zahvaljujući tv-prijenosima sjednica, politika oporbenih stranaka, kao i HDZ-a, može doći pred javnost. "Što se toga tiče, mislim da možemo biti zadovoljni, a vjerujem da je i opozicija zadovoljna", dodao je. U slučajevima kad oporba pokazuje nezadovoljstvo, kad iz taktičkih razloga napusti sjednicu da bi dala više značenja svojim prijedlozima, kad malo dramatiziraju, jer nemaju dovoljno snage u Saboru, također je dio rada parlamenta, kazao je Mesić, dodavši da onda ljudi pozornije prate što se događa u Saboru. Govoreći o odnosu Vlade i Sabora, Mesić je kazao da je i tu bilo nekih nesporazuma, premda za njih nije bilo razloga. Iako zakonodavnu inicijativu, uz Vladu, imaju i saborska tijela i zastupnici, najviše je inicijative imala Vlada, rekao je Mesić, ističući da je to razumljivo jer je nakon raspada Jugoslavije trebalo donijeti stotine zakona da bi Hrvatska mogla funkcionirati kao pravna država. Vlada je dostavila Saboru velik broj zakona, zbog čega je bilo poteškoća, jer je trebalo proučiti sve te materijale. Za to ne možemo kriviti Vladu, nego joj dati potporu za tako uspješan rad, rekao je Mesić. Uskoro će saborske sjednice imati manje opsežne dnevne redove i Sabor će onda raditi kao i svi drugi parlamenti. Tada će se više zadržavati na pojedinim točkama i studioznije obavljati posao, kazao je Mesić, podsjetivši da su zastupnici, zbog unutarnjih i vanjskih okolnosti bili prisiljeni na zgusnut rad. Sabor će u 1994. nastaviti raditi kontinuirano, ali kudikamo organiziranije, dodao je. Predsjednik Sabora Republike Hrvatske Stipe Mesić podsjetio je da je prošle godine utemeljen i Županijski dom pa su ispunjene sve obveze iz Ustava. Izrazivši zadovoljstvo odnosima dvaju saborskih domova, kazao je da je između njih bilo i nesporazuma, kao što je pitanje prava Županijskog doma da podnosi amandmane na zakone koje donosi Zastupnički dom. Ustav propisuje da i Županijski dom ima zakonodavnu inicijativu, pa je s jedne strane protumačeno da može podnositi i amandmane, a s druge strane, u nekim stručnim krugovima i Zastupničkom domu, javila su se mišljenja da rad Županijskog doma treba više biti usmjeren na zakone i strateška pitanja, kao što to rade senati u drugim državama, kazao je Mesić. (Hina) mc 021021 MET jan 94