ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Predsjedničko vijeće pod predsjedanjem Predsjednika Republike, na svojoj 1. sjednici održanoj 22. prosinca 1995., provelo je raspravo o temi: "Funkcioniranje pravne države u borbi protiv svih oblika
kriminala, s posebnim osvrtom na stanje u pravosuđu". Ured predsjednika Republike Hrvatske priopćio je danas da je temeljem navedene rasprave radna grupa osnovana odlukom Vijeća donijela slijedeće zaključke:
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Predsjedničko vijeće pod predsjedanjem
Predsjednika Republike, na svojoj 1. sjednici održanoj 22. prosinca
1995., provelo je raspravo o temi: "Funkcioniranje pravne države u
borbi protiv svih oblika kriminala, s posebnim osvrtom na stanje u
pravosuđu". Ured predsjednika Republike Hrvatske priopćio je danas da
je temeljem navedene rasprave radna grupa osnovana odlukom Vijeća
donijela slijedeće zaključke: #L#
1. Vijeće smatra:
1.1. Svehrvatska pomirba omogućila je nacionalni preporod i
konačno oživotvorenje hrvatske državnosti. Kao rezultat takve politike
uslijedilo je uključivanje najvećeg broja hrvatskih ljudi u
državotvorni projekt, čime su spriječeni svi povijesno uzrokovani
oblici revanšizma i ekstremizma. Međutim, u procesu preustroja
naslijeđenih institucija, dijelovi stare političke i birokratske elite
su zlorabeći politiku pomirbe, nastojali pod svaku cijenu i u novim
okolnostima sačuvati stare odnose, pridonoseći na taj način dojmu o
neučinkovitosti i korumpiranosti upravnog i pravosudnog sustava. Uz
nasljeđe ranijeg sustava, i ratne okolnosti dodatno su pogodovale
ovakovim odnosima.
1.2. Raspad socijalističkog sustava i uspostava tržišnog
gospodarstva nisu mogli biti dovoljno brzo i kvalitetno praćeni
odgovarajućim zakonodavnim promjenama. Novi uvjeti, te započinjanje
procesa pretvorbe i privatizacije, pogodovali su zloporabama unutar
tog procesa, ali i novim oblicima kriminalnih djela izvan pretvorbe
(financijski inženjering, organizirani kriminal, pranje novca i sl.).
I dok se za klasične oblike kriminalnih djela može utvrditi da su
uglavnom zadovoljavajuće otkrivani i kažnjavani, za ove nove oblike
djela, posebice ona koja su počinjena u uvjetima gospodarske
nestabilnosti, visoke inflacije, nisu gonjena i kažnjavana dovoljno
učinkovito. Imajući u vidu nedovršenost ustroja i sporost pravosudnog
sustava u rješavanju predmeta, razumljivo je nezadovoljstvo hrvatskih
ljudi neučinkovitošću institucija i mehanizama pravne države.
1.3. Stupanjem na snagu Daytonskih mirovnih sporazuma stvorene
su pretpostavke da se na miran način osiguraju teritorijalna
cjelovitost Hrvatske i zaštita suverenih prava hrvatskog naroda u
Bosni i Hercegovini. Tim usklađivanjem hrvatskih nacionalnih interesa
s interesima vodećih svjetskih sila, stvoreni su međunarodni
preduvjeti koji u uvjetima gospodarske i političke stabilnosti u
državi, otvaraju prostor za daljnje jačanje i razvoj institucija i
mehanizama pravne države, sukladno najboljim tradicijama
zapadnoeuropske demokracije, što s pravom očekuje i svekolika hrvatska
javnost.
2. Vijeće predlaže Predsjedniku Republike da, s ciljem
usklađivanja djelatnosti i odluka vrhovnih državnih tijela, a sukladno
odredbi članka 94. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, potakne i
osigura poduzimanje sljedećih mjera:
2.1. Sva tijela državne vlasti posvetit će posebnu pozornost
izgradnji Hrvatske kao države vladavine prava i socijalne pravde, s
posebnom pozornošću na zaštitu ljudskih prava i sloboda te suzbijanju
svih oblika kriminala.
2.2. Kao jednu od prvenstvenih zadaća potrebno je dovršiti
ustroj državne uprave s ciljem njenog smanjenja, debirokratizacije,
informatizacije i profesionalizacije, uz osiguranje boljih uvjeta rada
i plaća. Istodobno valja odlučno razotkrivati i uklanjati sve oblike
korupcije. Sukladno iskustvima država s razvijenim demokratskim
poretkom, potrebno je institucionalno urediti područje sukoba javnih i
privatnih interesa u vrijeme i nesporedno po prestanku obnašanja
državnih dužnosti.
2.3. Unutar državne uprave, posebnu pozornost treba posvetiti
poboljšanju rada i suradnje svih nadzornih službi države zaduženih za
otkrivanje i prijavljivanje počinitelja kaznenih dijela (Ministarstvo
unutarnjih poslova, Državna revizija, Carina, Financijska policija,
druge inspekcijske službe). Ovo posebice zbog novih spomenutih
pojavnih oblika kriminala, te sve učestalijih pojava terorizma. Isto
tako potrebno je osigurati zaštitu osobne sigurnosti i svih drugih
građanskih prava, kao i zaštitu imovine na oslobođenim područjima.
2.4. Osigurati da sudovi i državna odvjetništva što
učinkovitije poduzimaju mjere za rješavanje svih predmeta koji se
nalaze u postupku, a osobito onih iz područja gospodarskog kriminala.
S tim u svezi potrebno je ubrzati postupak imenovanja sudaca i
državnih odvjetnika, pri čemu treba osigurati bolju suradnju
Ministarstva pravosuđa, Državnog sudbenog vijeća, Vrhovnog suda i
Državnog odvjetništva. Sukladno važećim propisima treba odmah
pristupiti ustroju svih zakonom predviđenih županijskih i općinskih
sudova. Napose treba što hitnije i odlučnije poduzimati mjere kako bi
se učinkovitije suzbijali svi oblici kriminala i zloporaba u izravnoj
ili neizravnoj svezi s državnim financijama i imovinom. Isto tako
potrebno je posebnu pozornost posvetiti stalnom stručnom
osposobljavanju dužnosnika u pravosuđu te djelatnika u drugim državnim
službama, kako bi bili u stanju učinkovito se suprotstaviti novim
pojavnim oblicima kriminala.
2.5. Potrebno je donijeti novi Kazneni zakon, Zakon o kaznenom
postupku, kao i druge zakone važne za cjelovitu reformu kaznenog
zakonodavstva. Nadalje treba izmijeniti, dotično dopuniti sve propise
koji su zapreka učinkovitijem radu državnih tijela zaduženih za
prijavljivanje i otkrivanje kažnjivih djela.
3. Provedbom naprijed navedenih mjera ojačala bi se svekolika
politička, gospodarska i socijalna stabilnost nužna za jačanje i
daljnji razvitak hrvatskog demokratskog poretka, što je preduvjet i za
dalje snaženje međunarodnog ugleda i položaja hrvatske države, stoji u
zaključcima sa 1. sjednice Predsjedničkog vijeća.
(Hina) pp mć
291350 MET dec 95