ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Zlatko Mateša posjetio je danas Narodnu banku Hrvatske, da bi njenim čelnim ljudima, članovima Savjeta NBH i djelatnicima zahvalio na dosadašnjim učincima u
stabilizacijskoj politici, te poželio daljnju uspješnu suradnju ovih dviju važnih institucija hrvatske države u ostvarivanja stabilizacijskih i razvojnih ciljeva, priopćeno je iz NBH.
ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr.
Zlatko Mateša posjetio je danas Narodnu banku Hrvatske, da bi njenim
čelnim ljudima, članovima Savjeta NBH i djelatnicima zahvalio na
dosadašnjim učincima u stabilizacijskoj politici, te poželio daljnju
uspješnu suradnju ovih dviju važnih institucija hrvatske države u
ostvarivanja stabilizacijskih i razvojnih ciljeva, priopćeno je iz
NBH. #L#
"Naglasivši da je i u svojem dosadašnjem poslu na uređivanju odnosa
Hrvatske s međunarodnim financijskim institucijama, bio u velikoj
mjeri upućen na suradnju sa središnjom bankom, premijer Mateša
ocijenio je dosadašnji odnos Vlade Republike Hrvatske i Narodne banke
Hrvatske uzornim, te izrazio čvrsto uvjerenje da će i nadalje biti
takav. Vlada poštuje neovisnost središnje banke i cijeni izuzetan
doprinos Narodne banke Hrvatske makroekonomskoj stabilizaciji,
učvršćivanju nacionalne valute i međunarodnog ugleda hrvatskog
društva, veći nego što su ga uspjele postići središnje banke brojnih
drugih zemalja u tranziciji. Kad se radilo o stabilizacijskim i drugim
problemima koje je valjalo rješavati usklađenim potezima, Vlada RH i
središnja banka razmatrale su ih otvoreno, svestrano i konstruktivno,
da bi nakon toga svaka donosila odluke u svom djelokrugu samostalno i
s punom odgovornošću, a rezultati takvog odnosa i prakse nisu
izostali.
Guverner NBH dr. Pero Jurković naglasio je da za monetarnu politiku
nema niti je bilo istinske dileme 'stabilnost ili rast', jer je
stabilnost nužna pretpostavka trajnijeg rasta i zdravog razvoja.
Pritom ne treba gubiti iz vida da su monetarne mjere mnogo
učinkovitije u uspostavi i čuvanju stabilnosti nego u poticanju
gospodarskog rasta, napose kad se radi o malim i otvorenim državama
poput Hrvatske. Želje su velike, osobito u sferi potrošnje, potreba ima
mnogo, a još smo u razdoblju ne baš izdašnog pritjecanja sredstava i
neriješenih strukturnih problema, koji se ne mogu savladati labavijom
monetarnom politikom, a do većeg priljeva inokapitala valja izdržati
još neko vrijeme. Dosadašnje zadaće savladavane su uspješno, uz
istodobnu izgradnju elementarnih funkcija i organizacije središnje
banke, zahvaljujući i više nego dobroj suradnji s Vladom RH. Ogledalo
takvog rada su ovogodišnja inflacijska stopa od oko 3,5 posto,
stabilnost tečaja kune, rast deviznih rezervi za još oko 500 milijuna
odnosno na oko 1,9 milijardi dolara, uz nedvojbeno oživljavanje
industrijske proizvodnje.
U radnom dijelu sjednice Savjet NBH razmotrio je odluke o obvezi
banaka da drže određeni iznos deviza u inozemstvu radi održavanja opće
likvidnosti, te da održavaju određeni odnos između deviznih
potraživanja i deviznih obveza. Ocijenjeno je da su takve odluke
pridonijele dolasku nove devizne štednje u hrvatske poslovne banke, a
i njima pripomogle u razvijanju raznovrsne poslovne suradnje s
inozemnim korespondentskim bankama i u razdoblju nepovoljnih ratnih
okolnosti. No, dolazak mirnijih i sigurnijih prilika omogućuje
postupno ublažavanje spomenutih obveza, usklađeno s ukupnim mjerama
monetarne politike i poticanjem dugoročnije brige banaka o izvorima
sredstava i sigurnosti njihovih plasmana i štediša.
Sukladno tome, Savjet NBH je odlučio da se ukine obveza deponiranja
dijela deviza za sve štedne uloge oročene na dvije ili više godina
(kod devizne štednje po viđenju i kraćih oročenja stope ostaju
neizmijenjene). Dosadašnja obveza banaka bila je da devizne obveze
budu pokrivene s 55 posto deviznih potraživanja, a iznimno je za treće
i četvrto tromjesečje 1995. godine bila dopuštena 50-postotna
pokrivenost. Novom odlukom stopa od 50 posto produžava se do isteka
prvog polugodišta 1996. godine, a nakon toga će važiti stopa od 53
posto", navodi se u priopćenju Narodne banke Hrvatske.
(Hina) pp bn
271451 MET dec 95