FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PREMIJER MATEŠA POSJETIO NARODNU BANKU HRVATSKE

ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Zlatko Mateša posjetio je danas Narodnu banku Hrvatske, da bi njenim čelnim ljudima, članovima Savjeta NBH i djelatnicima zahvalio na dosadašnjim učincima u stabilizacijskoj politici, te poželio daljnju uspješnu suradnju ovih dviju važnih institucija hrvatske države u ostvarivanja stabilizacijskih i razvojnih ciljeva, priopćeno je iz NBH.
ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Zlatko Mateša posjetio je danas Narodnu banku Hrvatske, da bi njenim čelnim ljudima, članovima Savjeta NBH i djelatnicima zahvalio na dosadašnjim učincima u stabilizacijskoj politici, te poželio daljnju uspješnu suradnju ovih dviju važnih institucija hrvatske države u ostvarivanja stabilizacijskih i razvojnih ciljeva, priopćeno je iz NBH. #L# "Naglasivši da je i u svojem dosadašnjem poslu na uređivanju odnosa Hrvatske s međunarodnim financijskim institucijama, bio u velikoj mjeri upućen na suradnju sa središnjom bankom, premijer Mateša ocijenio je dosadašnji odnos Vlade Republike Hrvatske i Narodne banke Hrvatske uzornim, te izrazio čvrsto uvjerenje da će i nadalje biti takav. Vlada poštuje neovisnost središnje banke i cijeni izuzetan doprinos Narodne banke Hrvatske makroekonomskoj stabilizaciji, učvršćivanju nacionalne valute i međunarodnog ugleda hrvatskog društva, veći nego što su ga uspjele postići središnje banke brojnih drugih zemalja u tranziciji. Kad se radilo o stabilizacijskim i drugim problemima koje je valjalo rješavati usklađenim potezima, Vlada RH i središnja banka razmatrale su ih otvoreno, svestrano i konstruktivno, da bi nakon toga svaka donosila odluke u svom djelokrugu samostalno i s punom odgovornošću, a rezultati takvog odnosa i prakse nisu izostali. Guverner NBH dr. Pero Jurković naglasio je da za monetarnu politiku nema niti je bilo istinske dileme 'stabilnost ili rast', jer je stabilnost nužna pretpostavka trajnijeg rasta i zdravog razvoja. Pritom ne treba gubiti iz vida da su monetarne mjere mnogo učinkovitije u uspostavi i čuvanju stabilnosti nego u poticanju gospodarskog rasta, napose kad se radi o malim i otvorenim državama poput Hrvatske. Želje su velike, osobito u sferi potrošnje, potreba ima mnogo, a još smo u razdoblju ne baš izdašnog pritjecanja sredstava i neriješenih strukturnih problema, koji se ne mogu savladati labavijom monetarnom politikom, a do većeg priljeva inokapitala valja izdržati još neko vrijeme. Dosadašnje zadaće savladavane su uspješno, uz istodobnu izgradnju elementarnih funkcija i organizacije središnje banke, zahvaljujući i više nego dobroj suradnji s Vladom RH. Ogledalo takvog rada su ovogodišnja inflacijska stopa od oko 3,5 posto, stabilnost tečaja kune, rast deviznih rezervi za još oko 500 milijuna odnosno na oko 1,9 milijardi dolara, uz nedvojbeno oživljavanje industrijske proizvodnje. U radnom dijelu sjednice Savjet NBH razmotrio je odluke o obvezi banaka da drže određeni iznos deviza u inozemstvu radi održavanja opće likvidnosti, te da održavaju određeni odnos između deviznih potraživanja i deviznih obveza. Ocijenjeno je da su takve odluke pridonijele dolasku nove devizne štednje u hrvatske poslovne banke, a i njima pripomogle u razvijanju raznovrsne poslovne suradnje s inozemnim korespondentskim bankama i u razdoblju nepovoljnih ratnih okolnosti. No, dolazak mirnijih i sigurnijih prilika omogućuje postupno ublažavanje spomenutih obveza, usklađeno s ukupnim mjerama monetarne politike i poticanjem dugoročnije brige banaka o izvorima sredstava i sigurnosti njihovih plasmana i štediša. Sukladno tome, Savjet NBH je odlučio da se ukine obveza deponiranja dijela deviza za sve štedne uloge oročene na dvije ili više godina (kod devizne štednje po viđenju i kraćih oročenja stope ostaju neizmijenjene). Dosadašnja obveza banaka bila je da devizne obveze budu pokrivene s 55 posto deviznih potraživanja, a iznimno je za treće i četvrto tromjesečje 1995. godine bila dopuštena 50-postotna pokrivenost. Novom odlukom stopa od 50 posto produžava se do isteka prvog polugodišta 1996. godine, a nakon toga će važiti stopa od 53 posto", navodi se u priopćenju Narodne banke Hrvatske. (Hina) pp bn 271451 MET dec 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙